„Tvoj jezik je dio mnoštva u Europi“ Zato potpišite i Minority SafePack!

Petar Tyran

Na kraju se sve zgusne i postaje dramatično. Ta­ko je i s potpisnom akcijom gradjanske inicijative širom Europe Minority Safe­Pack. Kako smo i u Hrvatski novina pisali i izvješćavali o o ovoj inicijativi u korist na­rodnih grup i nacionalnih manjin u Europi — 50 mili­juni ljudi u država Europske unije pripada nekoj nacional­noj ili etničkoj manjini. Pola­ko nastaje gusto: cilj još nije postignut! Još fali nekoliko tisuć potpisov, a još imamo  samo par dan da si svi skupa zasukamo rukave da bi brali p­otribne potpiske da bi posti­gli prag od 13.500 potpisov ko­liko je EU naložila Au­stri­ji po posebno izdjelanom klju­ču.

Poglavar Niessl potpisao Minority SafePack

ŽELJEZNO — Zemaljski po­glavar Gradišća Hans Niessl (Spö) je srijedu, 14. marca u svojem uredu u zemaljskoj vla­di pot­pisao europsku inicijativu gradjanov za manjinska pra­va Minority SafePack. Uza njega su u svoji uredi oficijelno potp­i­sali ovu akciju Fuen-a i pred­sjednik Sabora Kristijan Iledić i z­e­malj­ska sa­v­jetni­ca Astrid Eise­n­kopf.

Tagovi: 

Odredišće presenećenja: Austrijance odlučili iznenaditi — Bakrom kraj Rijeke

Na Masarykovoj obali go­ste je dočekala slikovita Grad­ska straža u svečani odori, koj su se pridružili Bakarska gospoda i kapetani tr Težaki­nje i težaki z Praputnjaka. Gosti su imali prilike kušati vrhunski pjenušac — nezaobilaznu Staru bakarsku vodi­cu i tradicionalne bakarske baškote (Brezeln).

Problem hrvatske ženske literature kao i muške: nepoznavanje jezika!

Petar Tyran

Na »Medjunarodni dan žen« 8. marca se je nekoliko hakovcev, prete­ž­no mladih žen, spomenulo ženskih spisateljic i ženskoga lika u gradišćanskohrvatskoj književnosti kao i žen, ke su pisale i pišu literaturu na hrvatskom jeziku i uza to potiču iz Gradišća. Koliko je to bila zahvalna tema za Zrinku Kinda, ka je o toj temi diplo­mirala na Slavistiki Bečkoga sveučilišća, ili je bilo i do­sta „mledna“ i „razrijedjena“ tematika, o tom zna ova mla­da i angažirana prije svega i pedagogica i natprosječno na­darena pjevačica sigurno pu­no povidati. Zapravo sve, o čemu je pisala u svojem diplomskom djelu, je morala sa­ma otkriti i se je kumaj kade mogla naslanjati na jur pos­tojeću sekundarnu literaturu. Dakle je morala sama iskati i najti primarnu literaturu, da­kle istraživati sama ča su objavile žene na hrvatskom. To, dabome, u prošlosti nije bi­lo ni preveć ni preobiljno.