Goran Ferčec na gimnaziji u Željeznu

ŽELJEZNO — Goran Ferčec rodjen je u Koprivnici. S 15 ljet se je preselio u Zagreb, kade je položio povijest umjetnosti i poljski jezik na Filozofskom fakultetu. Za dramski tekst „Pismo Heineru M.“ („Govoriti o granica“) dobio je 2007. nagradu Austrijskoga kulturnoga foruma u Zagrebu. Zagrebački umjetnik je sa zainteresiranimi hrvatskimi školaricami i školari 6., 7. i 8. razreda govorio o posebnosti dramskoga žanra i ih motivirao da i sami napišu kratke dramske tekste.

Jursko shodišće u već kom pogledu zmožno i važno!

Hrvatsko shodišće u Juri (Ugarska) je ljetos opet bilo posebni doživljaj — i zbog velikoga broja vjernikov iz trih susjednih zemalj Ugarske, Slovačke i Austrije a došli su Hrvati ne samo i iz Beča nego iz Budimpešte — jer Jura leži prilično u sredini ovih dvih metropolov u ki djeluje i dosta jaka hrvatska zajednica. Ali je Jura (i) ljetos bio velik doživljaj iz muzičkoga gledišća — i zbog „zmožnoga“ orguljanja Jožefa Gsertza i jačenja kantora Štefana Zvonarića a isto i zbog ugarske praizvedbe »Hrvatske maše« kompozitora Hanesa Lasakovića u izvedbi Kolo-Slavuja.

Qi Gong u Glavnoj školi Sveti Mihalj

SVETI MIHALJ — 3K razred GŠ Sv. Mihalj je sudjelovao na Qi Gong tečaju pod peljačtvom Dietera Gehlera. Ovoj školi, ka ima težišće na ekologiji, leži zdravlje dice jako na srcu. Ov zdravstveni projekt ne želji samo uticati na zdravlje tijela, nego i na zdravlje duše i psihe uopće. Qi Gong je kineska metoda meditacije, tjelovježbe i koncentracije. U kineskom jeziku „Qi“ znači dihanje i energija. Qi Gong vježbe ujačaju životnu snagu i energiju i pomažu da dostajemo zdravu duševnu i tjelovnu konstituciju.

Iris, aleluja, punim pravom je hrvatski cvijet

Perunika, lilija, aleluja, se zove kod nas i iris. Kitica ima ime iz mitologije. U rodu je s gladiolom i šafranom. Ona upravo sada riva van svoj cvijet, da bi nam do srpnja/julija bila milina za naš pogled. Lišće aleluje ima oblik sablje. Cvjetna stabljika more narasti i do 1,50 m i obično ima dva do tri cvijete. Cvijet je najveć puti plav, pri dnu sa žutim ili bjelkastimi flekami, ke su prevučene lilastimi žilicami.

Tagovi: 

Hkd-Gradišće je bio na izletu u Zadru

ZADAR — Kako je izjavio generalni sekretar Hrvatskoga kulturnoga društva (Hkd) u Gradišću, Mate Kliković, bili su sa svojimi seoskimi povjereniki i suradniki na izletu i na naobrazbeni dani u Zadru u Hrvatskoj. Svega skupa je sudjelivalo 76 ljudi. Kako je rekao Kliković, na trodnevnom putovanju su razgledali znamenitosti Zadra, Dugoga otoka, Kornatov i parka prirode u Talašćica. Hakadeovci su putovali dvimi busi. U Zadru su pred svim razgledali katedralu a pri izletu na brodu su se družili i skupa jačili. Pokidob su neki imali sa sobom i svoje tambure, su zabavljali i druge putnike.

Tagovi: 

Hrvatski skeči na gimnaziji u Željeznu

ŽELJEZNO — Petak, 23. aprila predstavili su školarice i školari 2.F i 4.F razreda Savezne gimnazije u Željeznom različite hrvatske skeče da bi oduševili brojnu publiku —svoje roditelje, staristarje, tovaruše, družice i profesorice i profesore. Kroz predstavu peljala su sama dica, ka su se i za muzički okvir skrbila. Već ki od gostov je diboko ganut prošao i rekao „Tako lipo da smo opet mogli slušati hrvatski jezik, a to kroz već od jedne ure dugo“.

Tamburica Uzlop na tečaju

UZLOP — U intenzivnom vježbanju su uzlopski tamburaši i tamburašice perfekcionirali jur uvježbane koncertne kusiće i jačke, ali učili su se i nove kusići. Uza to su i skupa s učiteljem iz Solnograda vježbali jačenje u zboru, a da se i tijelo malo razgiba, se nije pozabilo na tanac, a to pod peljanjem Ljube Sinovac. I ako se je od petka navečer do nedilje do objeda ukupno 12 uri vježbalo, su bili svi u društvu od ovih aktivitetov oduševljeni i su deponirali želju, da se pri kom drugom većem projektu opet organizira ovakov skupni tamburaški tečaj.

Tagovi: 

Moć srca i ljubavi

Srce me inspirira, nadahnuje. Srce i misli su jedno, tako i osjećamo ćuti. Ne ćuti ta zaspravlje od srca, ki zna izraziti, povidati ljubav, jer prava, velika ljubav se ne da izreći. Veliki ugarski pjesnik, Sándor Petöfi, po krvi Srbin i Slovak, piše u svojoj pjesmi „U dimu moj plan“: Imao je svakakovih misli, lipši od lipših, kad se je približavao svojemu domu, svojoj majki, i kad je došao do nje, pozabio je na sve svoje misli, lipe riči, ke je htio reći svojoj majki, jer joj je nek pao za vrat i u ovom zagrljaju ostao bez riči.