Na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće su četire študentice i jedan študent zgotovili bakalaureatski študij gradišćanskohrvatskoga/hrvatskoga jezika za sekundarni stupanj. Po izdanju prvoga dvojezičnoga (hrvatski-nimškoga) znanstvenoga zbornika je ovo još jedna novost u povijesti Pedagoške visoke škole Gradišće, ka ide u prilog jačanju i očuvanju jezika i identiteta gradišćanskih Hrvatov.
Bilo kako okrećemo i „bilimo“ i hvalimo i ulipšavamo našu situaciju, činjenica ostaje: naši ljudi znaju premalo, samo slabo ili uopće već ne hrvatski. A sada još nije govora o bilo koj varijanti hrvatskoga. Jer u prošlosti smo/su — i uz vlašću krivicu — dali raskoliti jezik, od čega se vjerojatno već nećemo oporavati. Slabi smo u našem samopouzdanju, u hrvatskoj svisti, u obrazovni institucija kao i na društvenom polju. A od dana u dan već opažamo koliko bi nam bilo potribno dovoljno i dobro poznavanje hrvatskoga jezika— bilo gradišćanskohrvatskoga bilo hrv. stand. jezika.
Predsjednik očito nedavno osnovanoga Obrazovnoga i kulturnoga instituta u Novom Selu Serdar Erdost obratio se je molbom načelniku Novoga Sela Karelu Lentschu kao i općinskim savjetnikom u vezi s korišćenjem gradišćanskohrvatskoga jezika uz nimški u službeni spisi.
Leandri su obljubljene kitice u čripi. U naši kraji se moru najti u skoro svakom dvoru. Uprav sada koncem junija je leandar kod nas počeo cvasti. Od sada do septembra moremo uživati u cvijeti u svi bijelo-rozasti nijansa. Čim veća je škoda, ako uprav sada žuto lišće kvari ta lipi kip.
U vezi s predlogom zemaljskoga direktora ORF-studija Gradišće, mag. Wernera Herića, da Dorottya Kelemem s 1. septembrom o. lj. bude nova peljačica Narodnosnoga odiljenja unutar ORF-a, po umirovljenju mag. Freda Hergovića krajem prošloga ljeta i po interimističnom peljanju redakcije u ovoj prelaznoj fazi kroz Juricu Čenara, smo zaprosili dir. Herića za opširni intervju o uzroki i obrazloženju o njegovoj odluki za Madjaricu D. Kelemen i zač nijedan iz najveće redakcije, naime hrvatske, nije naslijedio Hergovića, ki je stao u direktnoj liniji Ewalda Pichlera (†) i Hanesa Pinterića. O djelovanju Narodnosne a pred svim i hrvatske redakcije unutar odiljenja rekao je Herić: „Ova redakcija jako dobro funkcionira, imamo odlične suradnike, ki su posebno u ovom vrimenu pandemije pokazali da su jako kreativni. Iako nije bilo skoro nikakovih priredab niti društvenoga života su oni vrlo lipo napunili program s jako zanimljivimi temami — prem da se je skoro sve preminilo, i work-flow i sve ostalo."
Austrija i ljetos sudjeluje pri sigurnosnoj akciji za turiste u Dalmaciji ka je ljetos dostala novo ime. Med austrijanskimi policisti je i filežac Štefan Buzanić.
Subotu, 3. julija, su u galeriji Trudice Domnanović svečano otvorili novu izložbu pod imenom »Platno, srebro i svitlo zlato«. U dvi hiža se moru pogledati, djelomično i popasti pratež, ka je koč bila dio žitka gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Danas se ovi dragocjeni kusići nahadjaju u privatni ruka odnosno u fundusu folklornoga ansambla Kolo-Slavuja. Po nji je ansambl onda i rekonstruirao pojedine tipe nošnje za svoje nastupe. Mali obilazak kroz izložbu.
U hrvatskoj sceni pokrajine, austrijske savezne zemlje Gradišće se sve glasnije morguje zbog proslavov u vezi sa »100 ljet Gradišće«, jer se svenek nek samo čuje za Hrvate i druge narodnosti u zemlji, ali niti se je ne spominje temeljito i zapravo nigdir aktivno ili konstruktivno ne sudjeluju i nikako se ne more dostati dojam, da bi je s „oficijelne“ strane zaista gdo kanio odnosno mogao uključiti u zaista sadržajne, smisla pune priredbe i proslave širom Gradišća. A ovi drugi naši, s druge strane granice, ionako nimaju ništ za svečevati ni slaviti.