Leandri su obljubljene kitice u čripi. U naši kraji se moru najti u skoro svakom dvoru. Uprav sada koncem junija je leandar kod nas počeo cvasti. Od sada do septembra moremo uživati u cvijeti u svi bijelo-rozasti nijansa. Čim veća je škoda, ako uprav sada žuto lišće kvari ta lipi kip.

Neredovito zaljivanje

Najčešći uzrok za žuto lišće na leandri je suša. Veli se, da zemlja u čripu ne smi nikad med zaljivanjem čisto isušiti. Leandar naime potribuje čuda vode. Ako te ne dostaje, reagira onda na to i s malim zakašnjenjem se pojavljuje kričeće žuto lišće. U prirodi raste leandar naime na obrovi uz potoke i u mokri gaji. Glava u vrućini, a noge u vodi. Ča bi drugim raslinam naškodilo, je leandru uprav najdraže. Zato se preporučuje, da se črip stavlja u zdjelu s višim rubom, ka se more u ljetu puniti vodom, tako da žilje more uvijek crpiti vodu. U godinasti i hladniji perioda se naravno mora manje zaljivati. Zvana toga moru veliki čripi s čuda zemlje primiti već vode. Leandri isto ljubu vapnenastu vodu kot je to čuda puti voda iz vodovoda.

Manjkanje hranjivih tvari

Čim već hranjivih tvari stoju leandru na raspolaganje, tim jače cvate. Lišće dostaje gnjojenjem isto škurozelenu farbu. Žuto lišće, osebujno na dolnji dijeli rasline, je zato čuda puti znak manjkanja dušika. Za stvorenje zelenoga lišća su i drugi elementi važni. Manjkanje željeza, cinka ili magnezija se zrcali isto u žutom lišću. Čim ustanovite manjkanje hranjivih tvari, počnite gnjojiti leandre. Obično se zato hasnuje gnjoj za kitice u čripi ili gnjoj za cvanje kitic.

Krivo mjesto za leandre

U sredozemni zemlja, otkuda dohadja leandar, raste u direktnom suncu. Zvana toga je u oni područji sunce intenzivnije, nego dalje na sjeveru. Leandri zato neka stoju u direktnom suncu: Čim svitlije, tim bolje. Ako leandri stoju direktno na zidi ili uz živoga plota, onda se more stati, da ne dostanu dost svitla. Gornje lišće onda jednostavno oduzame dolnjemu lišću svitlo i počne se žutiti.

Prirodni proces

Leandri su zimzelena raslina i ne dostaju svako ljeto novo lišće. Lišće more nastati do dvih ljet staro, onda prvo žuti, a onda je raslina zgublja. To se ne dogodi najednoč, nego malo po malo, jer sve lišće nije jednako staro. Pojedini žuti listi moru ada biti i dio prirodnoga procesa.

Bolesti i škodljivci

Žuto lišće more biti i znak različnih bolesti i škodljivcev. Ako se žuto lišće još pofarba u kafecku farba, su čuda puti gljive uzrok. Lišće, ko dostaje črne fleke sa svitlim rubom, je pogodjeno od takozvanoga leandrovoga raka. Pogodjeno kiće se najbolje odstrani. U naši kraji su najčešći škodljivci na leandri različni vuši, osebujno po zimi. To se da najbolje prepričiti tako, da se jačaju biljke i da sve odgovara njevim potriboćam. Onda su i otpornije od vušev. Posebno jako pogodjeni leandri se moru špricati s mišavinom vode i tekućega sapuna.