U vezi s predlogom zemalj­skoga direktora ORF-studija Gradišće, mag. Wernera He­rića, da Dorottya Kelemem s 1. septembrom o. lj. bude nova peljačica Narodnosnoga odiljenja unutar ORF-a, po umirovljenju mag. Freda Hergovića krajem prošloga ljeta i po interimističnom pe­ljanju redakcije u ovoj prelaznoj fazi kroz Juricu Čena­ra, smo zaprosili dir. He­ri­ća za opširni intervju o uzro­ki i obrazloženju o njegovoj odluki za Madjaricu D. Ke­lemen i zač nijedan iz najve­će redakcije, naime hrvatske, nije naslijedio Hergovića, ki je stao u direktnoj liniji E­walda Pichlera (†) i Hanesa Pinterića. O djelovanju Na­rodnosne a pred svim i hrvat­ske redakcije unutar odilje­nja rekao je Herić: „Ova redakcija jako dobro funkcionira, imamo odlične suradn­i­ke, ki su posebno u ovom vri­menu pandemije pokazali da su jako kreativni. Iako nije bilo skoro nikakovih priredab niti društvenoga života su oni vrlo lipo napunili program s jako zanimljivimi temami — prem da se je skoro sve preminilo, i work-flow i sve ostalo."

 

HN: Kako da ste čekali pol ljeta du­go da odlučite gdo će naslijediti Freda Hergović?

Herić: Pol ljeta po odlasku Freda Hergovića smo se potrudili da najdemo rješenje kako ćemo dalje sa šefom Narodnosne re­dakcije, čiji je najveći dio hrvatska redakcija. Od samoga početka je bila moja nakana, da pokidob hrvatska redakcija ima najveći output, da to bude gdo, ki zna hrvatski jezik. To je bila moja prva intencija. On­da smo dugo gledali pak sam uvidio da su nam potribni mla­di ljudi. Pri tom sam i opazio, da imamo jednu grupu urednic ke pišu dnevne visti i da je to veliko opterećenje, jer moraju gledati da si najdu partne­re za intervju itd. — i one djelaju u strukturi jednoga tajedna. Imamo i grupu suradnic, ke nisu tako u pisanju visti, ke djelaju posebno za televiziju. To sam si jako dobro pogledao i sam uvidio, da one ke djelaju za televiziju tribaju malo preminiti strukturu, tako da im ostane već vrimena da pomo­ru onim, ke djelaju za visti, da im organiziraju intervjue, da im pišu za ovo i ono. A ovo sada triba pametno spojiti. Tako sam došao na Dorottyu Kelemen. Jer ako bi jednu iz one ekipe (bile su četire) postavio na če­lo redakcije, mi opet jed­na fali za onu grupu, ka je ionako tako opterećena. Uza to ćemo u bu­du­ć­nosti imati velike strukturalne izazove, jer ćemo imati puno posla sa Čehi i Slovaki, uz Hrvate, Madj­a­re i Rome. A Do­rottya Kelemen u ti po­sli ima dvajset ljet dugo isku­stvo. Tribam menedžera ili menedžericu, ka pomore ne samo hrvatskoj redakciji — ka sadr­žajno dob­ro funkcionira — da svi strukturalno imaju još već outputa. ORF će dostati Playe­ra (pro­mjena od ORF-a na mul­time­d­i­­jalnu platformu). Išćemo već mogućnosti na primjer u internetu, i socialnim mediji, što sada nimamo. Ako to dosta­ne­mo će biti još već posla za redakciju.

HN: S odlaskom Freda Hergovi­ća i gledeć skori odlazak Jurice Če­nara u mirovinu, sada falu dvi važne osobe. Kako ćete je odnosno gdo će je nadomjestiti?

Herić: Jedna je Dorottya Kelemen, ka je do sada djelala u aktualnoj službi. Uvjeren sam da će­mo s njom dostati menedžericu, ka će djelati na tom da sve strukturalno funkcionira. U svi redakcija ćedu svi ostati i sve one ke su to do sada djelale i ke znaju što se dogadja u hrvat­skoj sceni. Dorottya Kelemen će se baviti posebno struktural­nimi posli. Tako npr. „da pogleda da li je moguće Dobar Dan Hrvati emitirati iz studija uživo u nedilju?". To je stru­ktura. Tim bi sve priredbe još od subote imao friško, svježe u nedilju. Jer kako je sada situacija, zgubljamo vikend.

HN: Imate dosta personala za to što sve namjeravate?

Herić: Najprije sam jako zahvalan Jurici Čenaru, jer on je na zadnje djelao dva posle: bio je šef ukupne Narodnosne redakcije a uza to i urednik. Jurica ide krajem augusta o. lj. u mirovinu i ja ću morati to mjesto nadopuniti. Zato smo i tražili nove ljude. Javilo ih se je nekoliko a od tih su zasada ostali dvimi. I mi tražimo još mladih ljudi za hrvatsku redakciju.
Zato je bila moja ideja, da u hrvatskoj redakciji ostane sve kako je, a oni ćedu dostati dodatnu osobu, ka djela na strukturalnoj razini. A Dorottya Kelemen to zna i ima te socijalne vještine (social skills) i sposobnosti da to more mir­no i u redu riješiti. Neke stvari smo još skupa s Juricom rije­šili.

HN: Kakova je reakcija sa strane re­dakcije i urednic?

Herić: Pravoda su razočarene, jer argumentiraju da su najveća redakcija i bi u funkciji pelja­ča tribao biti negdo ki zna hrvatski. S madjarske strane nije bilo nikakovoga pritiska, da to morao biti Madjar ili Madjarica. Naticanje sam jur bio raspisao pred Božići i sam mislio da ću to do Božić riješiti. Ali sam odlučio ipak još čekati.

HN: Kako predvidjate riješiti jezično pitanje?

Herić: Uvjeren sam da su urednice iz hrvatske redakcije u stanju jezično sve same djelati. A ako njim triba pomoći onda i to ri­­ješiti. Ali siguran sam da reda­k­cija more to i sama.
Na što sam mislio kad sam rekao, da mi se čini da se je hr­vatska redakcija sama postavi­la malo na stranu? Moja želja bi bila, da se iz hr­vatske redakcije već temov nudi nimškoj redakciji za emitira­nje, jer se dogadja po naši seli i u našoj sceni već puti bi bilo, dapače, jako zanimljivo i za sa­mo nimškogovornu publiku. A to očekujem od Dorottye Kele­men, da manjinske sadržaje plasira i u većinski emisija.

HN: Što mislite o nimški podtitula u televizijskoj emisiji Dobar dan Hrvati?

Herić: To bi bila ista stvar kao da hrvatski podtitlujemo Burge­n­land heute. Ne, ne mislim da bi to bilo dobro rješenje. I znam da unutar hrvatske redakcije isto nisu zato. A takaj i znam, da u hrvatski društvi je to ve­ćinski konsens da to odbijaju. Jedino što bi bilo pametno, da se npr. u teletekstu more prekopčiti na nimške podtitule, ako je to technički izvodljivo. Od čega sam uvjeren a to i kanim da bude, kad se nudi mogućnost, da bi iz hrvatskih prinosev ujedno načinili kratke prinose na nimškom jeziku, prvo da se i samo nimškogovorni gledatelji i gledateljice informiraju o tom što se zbiva i da ljudi pomoću ovih „tease­rov" dostanu „apetit" na Do­bar dan Hrvati, kade moru već doznati o dotični dogadjaji.
Zapravo je sve, ča se med Hrvati dogadja zanimljivo i za cijelo Gradišće i širje. A to je bila moja ideja, da se to smjesti i u nimški emisija i da to realizira Dorottya Kelemen. Još se po mojem mišljenju pr­e­malo djela na tom da se ovi „hrvatski sadržaji" isto takaj i iz zanimljivi sadržaji Madjarov i Ro­mov većkrat nudu i u „nim­ški" emisija.

HN: Kako je personalna situacija aktualno u hrvatskoj redakciji?

Herić: Meni fali potpuni, gotovi urednik ili urednica, komu ili koj morem reći poj tamo ili ta­mo i napravi reportažu — i za televiziju i za radio i za internet ... To nije za početnike, i z­ato sam se trudio da dojdu mladi ljudi, da se uživu u po­sao i da je školujemo. Ja se uo­pće ne mišam u sadržaj, nikada.

HN: Kako je vaš odnos s ljudi u Na­rodnosnoj redakciji?

Herić: Ja stojim sto posto za nji­mi! I Hrvatska redakcija je jedina u stanu u koj nisam šparao. A ja sam siguran, da ću i drugo slobodno mjesto moći popuniti i da se ovde neće šparati. Me­ni je važno da se moja odluka gleda u zgora spomenutom kon­tekstu, da je to u pogledu na menedžment i nikako ne uti­ca na internu politiku i sadržaj Narodnosne redakcije. Cilj je poboljšanje strukture i organi­zacije, da budemo spremni za buduće nove izazove.

(uredn.)