Manifestiramo dobro

Vesna Crnić Grotić, stručnjakinja komisije Vijeća Europe na redovitom monitoringu o implementiranju Europske čarte za regionalne i manjinske jezike, rekla je prema ORF-u, da imaju sve manjine ča skupnoga u ponašanju. Čuda puti vidu situaciju negativnije nego je zapravo, a države uprav obrnuto. One obično polipšaju situaciju. To je u prvom redu logično: Države moraju ispuniti odredjena prava. Ako ada ča nije ispunjeno, triba se to lipo zapokati, da ne bi veljek u oko spalo. A ako manjine svakih pet ljet imaju vrlu rijetku mogućnost, da se tužu o situaciji i da je zaista gdo kani poslušati, onda ćedu sigurno malo deblje namazati, nego ča bi odgovaralo.

Muzika spaja generacije i kulture

Negledeć toga da nam fali zaistinu dobro standardno djelo o muziki gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov, diskusija na sveučilišću za muziku i dramsku umjetnost prošli petak je pokrenula veljek cijeli red diskusijov. Diskutant Vlašić je sa svojimi izjavami o vlašćem muzičkom ukusu i zato manjkajućoj ponudi pokazao, kako teško je muzikom dostignuti sve ljude.

Kade je društvo na ko se moremo obisiti?

Iako smo očekivali čuda reakcijov, ostalo je kod jedne jedine iz hrvatskih krugov. Čini se, da falu ideje u pogledu na manjinsko školstvo i uspješno podučavanje hrvatskoga jezika: Dokle se jedni fokusiraju samo na Beč, ne znaju drugi, kako u Gradišću bolje djelati – najbolje pravoda skupa. U pogledu na ovu situaciju skraćenja stranih jezikov – i hrvatskoga – u gimnazija Hrvatice i Hrvati nimaju veliko podupiranje od drugih manjin. Slovenci imaju sa Slovenskom gimnazijom i trgovačkom školom Št. Peter Drugi sistem. U Gradišću je od gimnazijov samo u Dvojezičnoj gimnaziji u Borti hrvatski nastavni jezik. Moglo bi se sada reći, da se je u Gradišću predugo forsirao hrvatski kot strani jezik, da bi se jezik mogao podučavati u zanimljivo vrime, a ne opet jednoč kot zadnja ura u petak otpodne.