Promjena klime donašat će i već tuče na jugoistoku Austrije. Po tuči tribaju rasline posebno podupiranje.
U svojoj petnaestljetnoj vrtlarskoj karijeri doživila sam četire ozbiljne tuče. Otkad su ravno pred desetimi ljeti pale tenislabde na Stinjake i posičkale po prvi put sve zeleno u najmanje dijele, upoznala sam se s ćuti beshrabrenosti. Odonda sam doživila još tri daljnje, hvalabogu, manje tuče – zadnju prošlu nedilju.
U medjuvrimenu se suočavam sa činjenicom, da ću ovu tuču još većkrat u svojem životu doživiti. Istraživanja naime dokazuju, da je sve manje tuče na južnoj i sve već na sjevernoj polutki. Osebujno pogodjeni od tih promjenov klime su pokrajine na rubu planin, osebujno na rubu Pirenejov, Karpatov i Alpov. U Austriji je od toga pogodjen jugoistok zemlje, Koruška, istočna Štajerska i južno Gradišće. A dokle osiguranja premišljavaju minjati uvjete za takova područja, gleda človik na početku suznimi očima sve to ča je jur sanjao: Črišnje, ke bi ovu subotu predjelala u marmeladu i najsladje kolače, ležu jur sada onako poluzrele na tlu, prvi cvijeti kivija, na ke sam tako strpljivo čekala venu sad na zemlji, mjesto da bi mi dali željno iščekivani plod, a o vrtu uopće ne kanim početi. Nij najbolja armada puži ne bi mogla ovako podrobno oglobati lišće.
No u drugom hipcu mora biti konac jadikovki i činiti to ča i priroda čini – oporaviti se. Ako se naime par dan kasnije šećete kroz vrt, vidit ćete, kako rasline pokušavaju novi početak – neke uspješno, neke neuspješno. Kot dobra vrtljarica im pravoda morete pomoći. Mladice, ke su naime naranjene, ćedu se sad laglje dobaviti različnimi gljivičnimi bolesti. Zničene ruže će sada naginuti prema pepelnici, bosiljak moj isto rado primi ovu bolest. Jačati je moremo s tim, da odrižemo mladice s velikimi ranami. Raslina će ponovno goniti nove. Potučeno lišće je i omiljena hrana puži, ki preferiraju uvenuto lišće. Isplati se odrezati i staviti na drugo mjesto. I onde će se pužem račiti prez da napadaju povrće. Uprav zbog gljivičnih bolesti, ali i zbog puži isplati se i djelovanje s preslicami. Gnjojnica od njih pošpricana na lišće jača lišće i je čini otpornijem. Malo jača duha da je zvana toga neobljubljena kod škodljivcev. Osebujno pogodjene rasline, na primjer u čripci tribaju sada brzo energiju. Ovde je najbolje koristiti kakov tekući gnjoj, ki se već ne triba stopr rastaviti u zemlji.
Posebna tema su sadovna driva. Ako su izgubila sve sadje, će vjerojatno u augustu još jednoč cvasti. Te cvijete morete otkinuti, ar će drivu oduzeti preveć snage. Ako je sadje ostalo na drivu i niste odvisni od prodaje supermarktom, nekate zdvajati. Samo ar će sadje imati brazgotine, to još ne znači da je ne morete pojisti.
TG