DOLNJA PULJA — Folklorna grupa Hajdenjaki je prezentirala svoj najnoviji produkt, i to pjesmaricu s naslovom »Pujanske jačke i muzički razvitak na Dolnjoj Pulji« subotu, 16. aprila u domu ognjogascev. Nekoliko zainteresiranih članov folklornoga društva se jur ljeta dugo bavi istraživanjem starih jačak. Snimili su jačenje ljudi po seli u sridnjem Gradišću — u Šuševu, Mjenovu i u domaćoj D. Pulji.
Subotu, 9. aprila je u Kugi u Velikom Borištofu bila prva predstava dvojezičnoga dičjega mjuzikla »Gegci« na temelju knjige poznate autorice dičjih knjig Mire Lobe. Dičji zbor Kuge je zavježbao ov kusić pod peljanjem mr. Jelke Zeichmann-Kočiš. Oficijelna premijera je pak bila u nedilju otpodne, opet u Kugi. Ova u puno čem profesionalna dičja predstava pod peljanjem i ravnanjem J.
Hrvatska rock-grupa Elektrikeri iz sridnjega Gradišća je odlikovana nagradom »Mini-Metron« 2010. Ovu godišnju nagradu za angažiran narašćaj je Hrvatski centar u Beču dodilio jur po treti put. Elektrikeri jaču vlašće kompozicije na hrvatskom i engleskom jeziku. Dobitniki su 1. Panonskoga festivala protestnih jačak. Pri naticanju International live award 2009. su položili 3. mjesto. Član žirija Lidija Novak je istaknula, da se Elektrikeri svojom muzikom angažiraju za hrvatski jezik a to ne samo unutar gradišćanskohrvatske scene nego i izvan.
Rodjeni Maloborištofac Milan Vuković još do 24. aprila izlaže svoja umjetnička djela u galeriji Trudice Domnanović u Velikom Borištofu. U izložbi s naslovom „krajoliki“ Vuković kaže seoske impresije iz ciklusa »Pannonia aeterna/Vječna Panonija«.
Glazbena kritičarka nas ovom prilikom podsjeća i na to da je Lisztov koncert u Zagrebu bio takaj i politikum. Zdenka Weber: „U ovom ljetu glazbeni svit obilježava dvi obljetnice skladatelja čiji opus nisu samo znatno obogatili europsku glazbu nego su i doprinesli nje razvoju u smiru utemeljenja novih oblikov i novoosvojenih slobod glazbenoga jezika. Ugarskoga skladatelja Franza Liszta (Ferencz Liszt Doborján, Rajnof, Raiding, danas u Austriji, * 22. oktobra 1811. - † Bayreuth, 31. julija 1886.), koga se spominjamo u prigodi 200.
ŽELJEZNO — 2011. stoji u znaku kompozitora i pijanista F. Liszta, ki se je rodio pred 200 ljeti u malom selu sridnjega Gradišća Rajnof (Raiding), kade je njegov otac bio upravitelj kneza Esterházyja. Da bi se to vridno svečevalo Zemaljska vlada skupa s društvom Kultur-Service Burgenland je izdjelala plan za mnoge koncerte i izložbe na različni mjesti. 16. marca su otvorili izložbu u Zemaljskom muzeju u Željeznu.
Nikoleta Gati, član Hrvatskoga kulturnoga društva Veseli Gradišćanci iz Unde je dobila zlatnu kvalifikaciju u narodnom pjevanju u okviru Smotre folklora u Kisegu, Željezna županija, Ugarska.
Amorette se zove zbor mladih divojak iz Dubrovnika, ki je gostovao petak, 11. marca u Beču a subotu i nedilju u Gradišću. Petak su ove mlade jačkarice nastupile u Uredskom domu 4. bečkoga kotara, subotu u crikvi u Šuševu a nedilju je ovih 25 jačkaric oblikovalo mašu u crikvi u Dolnjoj Pulji. Profesorica hrvatskoga jezika na Panonskoj gimnaziji u Gornjoj Pulji, Gizela Čenar je pozvala ov zbor, ki je predstavio vjerske i narodne jačke na hrvatskom, talijanskom, latinskom i engleskom jeziku.
Ljeto Franza (Ferenca) Liszta: u povodu dvistote obljetnice rodjenja glazbenoga velikana bit će održan cijeli red manifestacijov. Povodom ove obljetnice donosit ćemo još poneki leksikografski tekst o njemu:
Liszt, Franz ugarski pijanist i kompozitor; rodjen 22. X. 1811. u Rajnofu (Raiding/Doborján), umro 31. VII. 1886. u Bayreuthu.
ZAGREB — Od Šestina na zapadu do Čučerja na istoku „med bregi zeleni“ smjestila su se stara naselja Šestine, Gračani, Remete, Bukovac, Markuševec i Čučerje — danas uključena u četvrti užega područja grada Zagreba. Čuvari i promicatelji bogatoga folklornoga nasljedja kao i narodnoga stvaralaštva okupljaju se u društvi s dugom i bogatom tradicijom: u Hkpd „Bosiljak“ Čučerje i Hspd „Sljeme“ Šestine od 1896., u Hspd „Podgorac“ Gračani od 1907., u Hkud „Prigorec“ Markuševec od 1923., u Kud „Frankopan- Remete“ i Kud „Bukovac“ od 1920., u Fis „Remete“ od 1995.