Svako ljeto koncu julija se u Opatiji, u Hrvatskoj, održava »Mandrac«, medjunarodni likovni natječaj pri kom svaki, ki hoće, more sudjelovati. U Volosku (dio grada Opatije) se na jedan vikend u ljetu luka pretvori u veliku djelaonicu i muzej. Organizatori ovoga kulturnoga dogodjaja su Hrvatski Muzej Turizma u Opatiji i Zajednica Talijana Opatije. Pod peljanjem ravnateljice muzeja, Mirjane Kos, svako ljeto se najde novi žiri, da bi ocjenio likovna djela.

Nastupi različnih folklornih grup na Trgu Bana Jelačića 20. julija dopodne je počela 45. Medjunarodna smotra folklora u Zagrebu. Glavna tema ljetošnje Smotre folkora su bili Hrvati izvan Hrvatske. Folklorna društva iseljenih Hrvatov u drugi kontinenti i europski zemlja su tijekom ove tradicionalne Smotre folklora predstavili muzičko i plesačku bašćinu, jerbinstvo. Zgledali su se pri tom na to, kako drugi narodi i kulture utiču na hrvatsku tradiciju. Organizator Medjunarodne smotre folklora je Koncertna direkcija Zagreb u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika.

Priredbe i ovoljetne 45. po redu Medjunarodne smotre folklora su se održavale u nazočnosti mnoštva u srcu Zagreba, glavnoga grada Hrvatske (od 20. do 24. julija), svakoga dana na Trgu bana Josipa Jelačića, na ljetnoj pozornici Gradec, u Gliptoteki Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Hazu-a, atriju galerije Klovićevi dvori i crikvi sv. Katarine.

ČAJTA — U prepunoj dvorani doma kulture u Čajti Folklorni ansambl Štokavci na Tijelovu je održao svoj prvi Štokafe. Iz samoga imena se more izviditi, što je bila ideja za tim — naime spojiti društvenu komponentu s narodnom kulturom. I tako se je čajtanski dom kulture na ta dan pretvorio u kulturni kafić: na stoli kava kao i domaće pecivo, ko su žene ovoga folklornoga sastava same spekle, na pozornici Štokavci, ki su ljude zabavljali s južnogradišćanskimi starimi jačkami i melodijami.

U svojem jubilarnom ljetu — 40 ljet postojanja — nadregionalni folklorni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj se uz dva velika slavlja u jesen odlučio i za tri turneje odnosno na sudjelovanje na tri veliki festivali.
 

Ne triba čuditi, ako ljetošnjoj, 45. po redu Medjunarodnoj smotri folklora u Zagrebu posvećujemo toliko pažnje. Ne samo zato, jer je su s ovom hrvatskom smotrom kako u prošlosti tako i danas povezani i gradišćanski Hrvati, nego i zato jer je i ova smotra uvijeka bila i poticaj za gradišćanskohrvatske folklorne grupe i ansamble da se pokažu u takozvanoj matici i da su odanle uvijek i donesli nove ideje i poticaje za svoje djelovanje u domovini, dakle u svojoj domicilnoj državi — bilo to Austrija, Ugarska, Slovačka, ili — kako u najnovije — i Češka.

Turistički savez Trajštof na čelu s dr. Milanom Kornfeindom i Karoljom Palkovićem je ljetos po prvi put priredio simpozij kiparov, pri kom je sudjelivalo deset likovnih umjetnikov iz Gradišća i Hrvatske. Kipari su jedan tajedan dugo djelali u Trajštofu. Pri svetačnoj „povorki od skulpture do skulpture uz Vulku“ uz pratnju i koračnice Limene glazbe Uzlop su se brojni zainteresirani gledatelji mogli uvjeriti od iznimne kvalitete umjetničkih djel ovih likovnjakov.

Ljetošnja Croatisada u Kugi u Velikom Borištofu je stala u znaku pred svim i domaćih grup i izvodjačev borištofskoga porijekla ili muzičarov ki su ovde nastali „veliki“: tamburaški sastav Veseli Borištofci, Marice igrališće s jednim od svojih najboljih do sada nastupov, rodjeni Borištofac Pišti Horvath sa svojom ciganskom bandom. Ali je došla i Pinkica iz Petrovoga Sela i kao jedan od vrhuncev Hladno pivo iz Zagreba. Velika je u medjuvrimenu konkurencija ovoj kuginoj Croatisadi, ne samo i samom Velikom Borištofu, nego i u susjedni seli.

Poema u stihi ruskoga pjesnika Aleksandra Sergejeviča Puškina »Jevgenjij Onjegin« je postala svitska literatura kao i nesrićna i neuslišena ljubav med mladom Tatjanom i zrelim Jevgenjijem Onjeginom. Kad je pak na ovu temu ruski kompozitor Pjotr Iljič Čajkovski skladao svoju operu s istim imenom, širila se je opera po cijelom svitu.

U vezi s Tamburaškim orkestrom i zborom Pinkovac Top moremo jur duglje govoriti o muzičkoj trilogiji, jer početkom ljeta Top pod peljanjem mr. Vilija Jandrišića poziva na tri koncerte: u crikvu u Inzenhofu (Rönök) na samoj crti granice med Ugarskom i Austrijom u južnom Gradišću, drugi dan u domaćoj crikvi u Pinkovcu a dan kasnije u prostranoj Crikvi Am Hof sjedišću i središću Hrvatske katoličanske misije u Beču. I ljetos je zaslužio pohvalu.