Lingvist Georg Jure Anker je pred kratkim izdao četvrti svezak Panonskih študijov. Ča se tiče gradišćanskih Hrvatov stoju pred svim Dolinci i Poljanci u centru pažnje.

Innsbruck/Gradišće – Sa svojimi študenticami i študenti je predavač na sveučilišću u Innsbrucku za slavistiku, lingvistiku kot i komparatistiku, Georg Jure Anker, u jeseni 2020. ljeta u okviru sedmodnevne ekskurzije pohodio koruške Slovence, gradišćanske Ugre i Rome kot i gradišćanske Hrvate. U Panonskom tepihu (Pannonischer Teppich), četvrtom svezku Panonskih študijov (Pannonischer Studien), je spoznanja, intervjue, stručne tekste kot i predavanja ove ekskurzije sažeo u jednoj knjigi, ka je izašla 23. maja ovoga ljeta.

Brojni sugovorniki obogatu publikaciju

Sadržaj knjige Panonski tepih je podiljen na pojedine dane a s tim i pojedine štacije ekskurzije. Dokle se prva dva poglavlja pred svim bavu slovenskom manjinom u Koruškoj, kot i ugarskom i romskom narodnom grupom u Gradišću su treto i četvrto poglavlje posvećeni gradišćanskim Hrvatom u sridnjem i sjevernom Gradišću. Georg Jure Anker i njegove osam študentice i študenti su tako pohodili Veliki Borištof, Frakanavu, Dolnju Pulju, Trajštof kot i Cogrštof i dostali uvid i pregled – u prvom redu ča se tiče školstva i jezičnih kompetencijov, ali i kulture i običajev – o gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov.

Za razgovore i predavanja su grupi iz Tirola stali brojne aktivistice i aktivsiti hrvatske narodne grupe u Gradišću na raspolaganje: Joško Vlašić je na primjer predavao o Kugi, Brujev i školstvu, Jelka Perušić je predstavila tirolskim pohodnicam i pohodnikom nošnje Hrvatic i Hrvatov sridnjega Gradišća a Karin Gregorić je je upoznala s najpoznatijim gradišćanskohrvatskim piscem Matom Meršićem Miloradićem. Na Poljanci su študentice i študenti skupa s Georgom Jurom Ankerom pohodili Matu Klikovića, ki im je približio Tamburicu i samo selo Cogrštof, kot i uspješnu autoricu Anu Šoretić ka je je upeljala u nje književno djelovanje. U Trajštofu je krčmarica Wilma Wallner u intervjuu dala pregled o gradišćanskohrvatskoj kuhinji a obitelj Krupić – Martha i Jivac Krupić kot i Elisabeth Morri – iz Uzlopa im je predstavila posebnosti uzlopske nošnje.

Kot intervju partneri su zvana toga fungirali i bivši direktor Osnovne škole Trajštof, Mafred Vlašić, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva Stanko Horvat, bivša načelnica Frakanave-Dolnje Pulje, Angelika Mileder kot i nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću Karin Vukman-Artner.

O jezičnoj situaciji gradišćanskih Hrvatov na madjarskoj strani granice su zvana toga Franjo Pajrić, Nikolett Tauber i Agnes Sarközi bili za intervju i razgovor pripravni.

Ne samo za stručnjake zanimljivo

Iako se sadržaji i teme pojedinih razgovorov ponavljaju – prilično jako težišće naime leži na školstvu kot i jezičnoj kompetenciji (gradišćansko)hrvatskoga jezika kod dice i mladine – se moru opaziti različna mišljenja i perspektive sugovornic i sugovornikov. Stručni teksti kot na primjer o članku 7 Državnoga ugovora ili o manjinskom jeziku kot strani jezik, istaknu ovu tematiku dalje. Zanimljiv je zvana toga miks različnih tekstnih formatov: Od intervjuov prik predavanja i (putničkih) izvještajev ča do znanstvenih člankov, nudi knjiga Panonski tepih šaroliku varijaciju. Različne slike dodatnu predočiju pojedine tematike. Škoda je samo da je publikacija, uključeno fotografije, iznimno na črno-bijelom. Šare farbe, na primjer nošnjov, bi svakako još istaknuli sadržaj i oblik novoizašle knjige.

Kroz brojna objašnjenja i uputnice pojedinih (stručnih) riči moru i početniki lako slijediti sadržaju. Publikacija ada nije samo zanimljiva za stručnjakinje i stručnjake nego i jednostavno za interesirane čitateljice i čitatelje, ki kanu proširiti svoj duhovni horizont i utišiti svoju znatiželjnost.

Četvrti svezak, knjiga Panonski tepih, iz serije Panonske študije stoji 22,– i se more nabaviti na webstranici naklade Buchschmiede.

DJ