Duhovnik jurske biškupije, pjesnik, literat, duhovni pe­ljač hrvatskoga naroda Gradišća, farnik u mirovini, Jo­ško Preč, svečuje 19. febru­ara svoj 90. rodjendan. Bio je i redoviti suradnik i dopis­nik Hrvatskih novin u vjerski nalogi.
JURA — Joško Preč je ro­djen 1926. na Undi u Prečevom stanu a za duhovnika je zare­djen 19. junija 1960. u stolnoj crikvi u Juri a svoju mladu ma­šu je svečevao 26. junija u domaćem selu.

U Splitu nedavno je pred­sta­vljena knj­iga pape Franje »Božje je ime Milosr­­đe« čija  prva je naklada rasprodana. Miro Radalj, ravnatelj na­kladne kuće Verbuma, ka je objavila hrvatski prijevod pa­pine knjige istaknuo je kako u Hrvatskoj vlada veliko zanimanje za tu knjigu i da je prva naklada od tri tisuć pri­mjerkov od pretprošloga ta­jedna rasprodana za tri dane pak je tiskano dodatnih pet tisuć primjerkov.

Biblija — ovo epohalno djelo u 5 sveski, prevodjeno na gra­dišćanskohrvatski od svećenika i dugoljetnoga farnika u Klimpuhu i nadzornika za vjeronauk prof dr. Štefana Geo­šića, je sada i u dvi veliki nacionalni knjižnica Hrvatske.

Med zapadnougarskimi, da­nas gradišćanskimi Hrvati se je po današnjem (po)zn­a­nju biblijski tekst u njevom jeziku pojavio 1732. ljeta pod naslovom Horvaczko evan­gy­­elye s mukom Kristuševom i malim katekizmušem. Ne zna se, ki je prireditelj toga. Morebit bi jezična analiza mogla na to pokazati. Had­rovics misli, da je morao biti ki ježuit ali mogao biti i ki franjevac.

Svaki kulturni narod je do­šao po putu opismenjivanja prik Biblije do svoje ugledne pismene kulture. Ni Hrvati, ni gradišćanski Hrvati nisu bili iznimka na tom putu. Vjera i Crikva im je dala praktično znanje pisanja i čitanja u ruke, da bi tako la­kše razumili rič Božju i stupali po putu vječnoga spase­nja. Nažalost, nikada nam nisu pojasnili ta grudasti put u školi: ili ga nisu (po)znavali ili nas nisu kanili upo­znati s njim (ar bi mogli doj­ti na ideju usporedjivanja) ili nikomu nije bilo onako či­s­to jasno koliko to znači za svist, kulturu i narodno(sno) držanje jednoga naroda.

Trajštofska crikva, ka garantira zvanarednu akustiku, je bila, kako i sva dosadašnja ljeta, nabito puna. Zbor pod peljanjem mr. Zla­­t­ke Gieler se smi veseliti vjer­noj publiki, ka jur ljeta du­go pohadja koncerte na visokoj razini. Ova publika zna, ča smi očekivati. Istodobno pa­­žljivi slušatelji pratu razvitak zbora i pojedinih solistic i s­o­listov. Vidi, pa osebujno ču­je se, kako se od ljeta do lje­ta diže kvaliteta. Trajštofski zbor s istaknutimi glasi je n­a­novič pokazao, čemu je u stanju.

Biblija je najproširenija i najčitanija knjiga člo­vičanstva. Nju kršćani držu za svoju svetu knjigu. Rič biblos dohadja iz grčkoga jezika, u našem jeziku biblija znači po sebi knjiga, to je Sveto pismo, nadahnuto od Boga. Zapravo je zbirka knjig i dili se u Stari i Novi Testament. Rič testament dohadja iz latinskoga jezika i znači očitovanje zadnje volje za naslijednike. U ti knjiga Bog govori ljudem, očituje, otkriva človičanstvu, to je rič božja. 

Hrvati iz trih zemalj, Austrije, Ugarske i Slovačke, su se na prvu nedilju u augustu su­sreli na tradicionalnom shodišću u Marianki (Marijanci) u Slovačkoj. Pet punih autobusov hodočasnikov su se došli pokloniti Marijanskoj Divici Mariji. Zbog čemernoga vrimena ovo ljeto nisu mogli zajedno sudjelovati na Križnom putu u lozi na brigu, i kad je kiša kašnije ustala, se bilo je jako mokro i sklisko i opasno za starije ljudi.

Na dan Pre­svetoga Trojstva, 15. junija su se u ho­dočasnoj crikvi Črne Ma­do­ne u Koljnofu (Ugarska) o­kupili, subrati, vjerniki, ho­dočasniki i poštovatelji far­nika Antala Németha iz Au­strije i Ugar­ske da bi s njim skupa dali hvalu za njegovu 50 ljet dugu duhovničku i dušobrižnikču službu.
Pred 22 ljeta kad je došao u Koljnof si je zeo za cilj, da će se truditi za očuvanje hr­vat­sk­o­ga jezika i tako je nau­čio bez poteškoć na hrva­t­skom jeziku služiti sv. maše.

NOVO SELO/RAUŠER  — Nedilju, 27. julija se je opet hodočastilo svetoj Ani u Raušer. Oko 50 ljudi se je spravilo pi­še na put. Med njimi i gospodin farnik mmr. Franjo Bore­nich. U 9 uri je bila svetačna sv. maša s farnikom Franjom.

Muzički su ju pratili člani Hat­skoga kola pod peljanjem kan­tora mr. Martina Miletića. U 10.30je bila nimska sveta maša s dr. Ernstom Pösch­lom i farnikom u Raušeru. Novoseoski ognjogasci su pak po­zvali na agapu. Bog plati svim.

(gabi laczko)