Za povezivanje zajednice djelujemo još od početka – a ćemo i nastaviti!

Crikva – u našem slučaju katoličanska – u prošlosti kako i u sadašnjosti igrala je i nadalje igra važnu ulogu. Prlje koč pretežno iz vjerskih, danas sve već iz kulturoloških uzrokov. Ne ostavlja pitanje „Katoličanska crikva“ ravnodušnimi niti vjernike niti kulturnjake niti ne nevjernike niti agnostičare, niti ne one ki odbijaju i vjeru i Crikvu i nje ustanove. Crikva je toliko usidrena, zakopana u našu svist i podsvist – mogli bi reći da ju nosimo u naši geni iako nam to nije svisno – da svaki i svaka ima nešto reći ovoj temi, iako već nima blage veze s njom.

U Cindrofu bi bilo vridno u još čuda već uložiti nego samo u tamburicu!

Gdo je imao sriću da nazoči slavlju Tamburice Cindrof (60 ljet postojanja) petak, 15. septembra u prepunoj jahačkoj dvorani, se je mogao uvjeriti o zapravo povijesnoj činjenici: da je tada u 1963. ljetu za Hrvate politički jako nepovoljnom Cindrofu došlo do utemeljenja ove tamburaške grupe, ka nije samo opstala nego se je i nevjerojatno dobro i uspješno razvila na današnji nivo – na jednu stranu – kao i vrlo ganutljivom, zapravo „intimnom“ i umjetnički na visokom nivou koncertu na drugu stranu.

HKD i Hrvatski centar u Pečuhu

Glavna tema ovoljetnoga kongresa FUEN-a i diskusije je bila „puti u budućnost –
i o izazovu kako uvezati mladinu. Održali su ga od 9. do 11. septembra u Pečuhu na jugu Madjarske.

PEČUH – Mjesto spravišća ovoljetnoga kongresa Federativne unije europskih narodnosti (FUEN) u južnomadjarskom gradu Pečuhu (Pécs/Fünfkirchen) je bio divan primjer za kulturno mnoštvo. U Pečuhu – europskom glavnom gradu kulture u 2010. ljetu – naime živi jedanaest nacionalnosti. Ovde moremo najti i brojne vjerske zgrade različnih vjeroispovijesti/religijov: kršćanske i pravoslavne crikve, muslimanske džamije i židovske hrame.