Koliko puti se čuje hrvatsko ime?

Otkad su Tome Stipsić i njegove knjige i od jeseni i filmi o Stinjaki – bar kako si je kabaretist izvana predstavlja ovo selo na jugu Gradišća – u svi mediji prezentni, su i Stinjaki u medijskoj pažnji još jednoč narasli. Ali pravoda ne Stinjaki, nego isključivo Stinatz. Čim se spominja ov izvorni prijevod iz hrvatskoga jezika, se najveći broj austrijskoga stanovničtva jur smije, ar misli na ov smišni nimški dijalekt, na sva ta šara jajca, ka žene krocaju i jur se sve smije. Ne kanim sad nikomu ništ čemernoga predbaciti, sigurno se sve to misli nek pod najboljom namjerom.

Priroda zapovida!

Zaštita prirode i minjanje klime su u Austriji očigledna sporna pitanja kot se vidi na izjava nekih političkih strankov, ali i na izjava stanovničtva, ako je govor o tom, da je jur uvijek bilo poplavov, sušov i jake vrućine. Nato rado velim, da se slažem. Toga je zaistinu jur uvijek bilo. Razlika je prvo u ekstremi, a drugo u redovitosti. Komentar pišem na dan, kade cijeli bortanski i novogradačanski kotari okolo mene pluju, kada ognjobranci moraju krani dizati autov s potopljenih cestov i spasiti ljude iz njih i kade su Štrema, Luonica i Pinka proširile svoja korita na cijela naselja. „Poplava stoljeća“ čula sam jur veljek danas i pitam se, je li to nažalost nije samo poplava ljeta. Ali ljudi tribaju obično primjere u malom: Ada u malom: Živim prilično 30 ljet u istom stanu na istom mjestu. Prva „škoda“ zbog nevrimena dogodila se je početkom 2000 ljet – mala poplava, ar kanal nije mogao primiti ogromne količine vode. 2009. ljeta – kad je Pinkovac bio pod vodom – je strijela ulovila ov stan. 2014. je prvi put ušla voda u vidljivi količina u pivnicu. 2016. onda „povijesno“ jaka tuča u Stinjaki. 2019. ljeta opet voda u pivnici, ista situacija 2023., a sada opet 2024. ljeta. Točne klimatske analize i štatistike ćedu dokazati slično pojačanje za druge regije odnosno druga doma- ćinstva.