Prilike u Španjolskoj frapantno sliču na to ča je počelo 1934. lj.

Petar Tyran

U ovi dani, kada smo se pred svim u Austriji bol­no spomenuli onih dani u marcu 1938. ljeta, kada je Austrija okupirana od nacis­tičkih nimških sil — a su Au­strijanci u daleko najvećoj ve­ćini urlajući i zastavami s ku­kastimi križem mašući primi­li novu nimšku vojnu silu i Hi­tlerov nacistički režim, člo­vika ki je zainteresiran u povi­jesti i politički dogadjaji mo­ra čim već zapanjiti ča se dogadja u Španjolskoj a posebno i u Kataloniji. Spominja na neslavnu povijesti ove čla­nice EU još iz 1936. ljeta, a pak kašnje na Francovu dik­taturu daleko u drugoj polovici 20. stoljeća. Ko da bi to sve bilo pozabljeno se je Špa­njolskoj bojsek sve oprostilo ča se je u tu dob diktature sve strašnoga dogodilo. Nimci su za to teško morali platiti i još dandanas za to plaćaju. A u Italiji danas bez ikakovih konzekvencijov moru agirati, se javno politički angažirati i vladati komunisti ino fašisti a vrhu svega i mafija — a ni­gdo u Europi ne diže glas i pi­ta ča to zapravo neka bude.

Horvat se je sastao s Iledićem — teme su bile žive subvencije i Savjet o narodi grupa

„Žive subvencije“ su bile te­ma sastanka predsjednika Hrvatskoga kulturnoga dru­štva u Gradišću ddr. Stanka Horvata i predsjednika Gradišćanskoga zemaljskoga s­a­bora Kristijana Iledića. Hor­vat je informirao Iledića i o ukinuću „žive subvencije“ za Hkd, komu da jako fali ov oblik zemaljske odnosno državne potpore, ku su zgubi­li pred par ljet, kad je Mate Kliković stupio u mirovinu. Hrvatskomu štamparskomu društvu da se to isto grozi, je rekao Horvat. Hrvatske novine bez žive subvencije da nećedu moć opstati, je Horvat osvidočen.

Tagovi: 

Hrvati iz Rumunjske na pohodu Hrvatskoj

Općinu Lovas u Hrvatskoj  posjetila je nedavno obitelj rumunjskih Hrvatov iz Kara­ševa (RO), sa željom da čim podrobnije upoznaju Hrvat­sku, nje ljude i običaje. Posebno fascinantna je činjeni­ca da Hrvati u Rumunjskoj jur stoljeća čuvaju hrvatski materinji jezik, kulturu, tr­a­diciju i običaje, okupljeni oko Katoličanske crikve. U Rumunjskoj danas živi oko 6600 službeno priznatih pri­padnikov hrvatske nacionalne manjine. I evo nekoliko zanimljivosti, ke nam je prenijela Ljubica iz Karaševa:

Tisuće prosvjednikov u Barceloni protiv uhićenja Katalanca Carlesa Puigdemonta

Tisuće prosvjednikov, demo­ns­trantov s katalonskimi zastavami izašli su u nedilju, 25. marca na ulice Barcelone pokidob je u Nimškoj u­hićen bi­v­ši predsjednik Carles Puigdemont koga traži španjolsko pravosudje, izvije­stio je novi­nar France Pressea s mjesta dogadjajev.

Djela — dijela

U zgornjem naslovu je govora o dvi imenica, ka ima svaka drugo značenje.

Imenica „djela“ je množinski oblik imenice djelo [Arbeit, Tat, Angelegenheit, Leistung, Werk], ka je sridnjega roda i ka ima kratak refleks jata (ada „je“ a ne „ije“). Imenica djelo se deklinira/sklanja ovako: