Aktivist za prava gradišćanskih Hrvatov Herman Rešetarić iz Stinjakov preminuo je petak jutro, 25. februara u 87. ljetu života. Skupa sa svojim bratom Hubertom se je borio za ispunjenje manjinskih prav, ka su dostali Hrvati u Gradišću potpisanjem Austrijskoga državnoga ugovora 1955. ljeta. Herman Rešetarić je u zadnji miseci živio u domu SENECURA u Filežu. Pokojni ostavlja dvi kćere i dva unuke.
Baran
21.3. – 20.4.
Ljubav: Čim iskreniji ste prema Vašemu partneru, tim bolje Vam more pomoći kod Vaših problemov... Posao/uspjeh: Jasno morete ov misec ograničiti Vaše zadaće i jednoč i „NE“ reć – to spravi respekta! Zdravlje: Ćutite se jaki kot hrast! Da to i tako ostane pazite na Vašu prehranu i dosta spavanja!
Zbirka sakralne umjetnosti je zadnji petak predstavila maske iz Mohača ke nosu mohačke buše svako ljeto na kraj mesopusta pri ophodu kroz varoš, običaj ki potiče iz vrimena turske opsade.
S prvim novembrom je Dorottya Kelemen naslijedila Freda Hergovića kao nova peljačica Narodnosne redakcije. Ona kani jače uplesti dogodjaje narodnih grup i u nimške redakcije, a za podtitule išće zadovoljavajuće rješenje za sve Hrvate.
»METRON« za 2021. ljeto posmrtno Antoniju Sammartinu
Sedmeročlani žiri se sastao u srijedu, 16. februara 2022. da odluči o dodjeli Kulturne nagrade Hrvatskoga centra »METRON« za 2021. ljeto. Žiri je jednoglasno odlučio da ovu uglednu i prestižnu nagradu dodili posmrtno Antoniju Sammartinu, hrvatskomu aktivistu iz moliškohrvatske zajednice u južnoj Italiji. Sammartino je naglo i neočekivano umro lani u novembru, kratko po uspješnom završetku seminara Slavenske djelatne grupe unutar Federativne unije europskih narodnosti (FUEN) krajem septembra i početkom oktobra 2021. ljeta u Mundimitru i Vastu u južnoj Italiji.
Aktualno je upisivanje u osnovne škole, ko jur teče od početka februara za prijave i za hrvatsko podučavanje. Sada znamo takorekuć i „službeno“ od nadzornice za manjinsko školstvo u Gradišću mag. Karin Vukman-Artner, da je zanimanje za hrvatski jezik u prošli ljeti spao, tako da na neki škola postoji pogibelj, da uopće nećedu moći obdržati hrvatski predmet. Kako je rekla nadzornica Vukman-Artner Hrvatskoj redakciji ORF-a Gradišće je interes za hrvatski jezik u dvojezični osnovni škola nadalje jako velik i onde su broji stabilni. Ali u sekundarnom stepenu da pak pada broj jer škole nudu opširne mogućnosti na različni sektori, kako su to šport ili muzika a naši jeziki da pod tim trpu. Tako da je otvoreno će li se uopće moći realizirati hrvatska grupa na gimnaziji u Željeznu. U okolici Željezna ima daleko najveć Hrvatov. Ali Poljanci su u pogledu na hrvatske strukture dosta slabi i neopskrbljeni. U ovoj regiji ima još uvijek relativno čuda Hrvatov, samo je teško je „zapreći“ pred hrvatska kola. Zato asimilacija tako strašno brzo napreduje a takozvane dvojezične čuvarnice i škole — ča de jure jesu, ali de facto nikako nisu — nimaju šanse se tomu odupriti i suprotstaviti.
Otkad su od Svićnice dani prepoznatljivo duži nastali, poziva i vrt s prvimi cvijeti marljivoga vrtljara na posao.
U prilogu morete najti rješenje velike križaljke za misec februar!