BEČ (22. maj) — Predavanje dr. sc. Anice Nazor „O hrvatskoj glagoljici“ u organizaciji Matice hrvatske;
četvrtak, 22. V. (20.00) u Hrvatskom centru, Schwindgasse 14.
KLIMPUH (9. maj) — Prezentacije knjige »Dopisivanje AB-DZ« autorice Doroteje Zeichmann, knjiga sadrži dokumente dopisivanja Doroteje Zeichmann s paterom Augustinom Blazovićem, i pjesmice;
petak, 9. V. sv. maša (19.00) za p. Augustina (služi Tome Krojer u crikvi), prezentacija knjige (19.30) u farskom domu.
FRAKANAVA (9. maj) — Općina poziva skupa s frakanavskom farom na spominak 10. obljetnice smrti patera prof. dr. Augustina Blazovića, velikana književnosti i kulture gradišćanskih Hrvatov,
svetačna majuška vičernja;
petak, 9. V. (19.00) na cimitoru.
1. maja, na dan djela/posla se je Europska unija spominjala desete obljetnice svojega do sada najvećega proširenja — prema istoku. Tim je završilo političko razdvajanje europskoga kontinenta. S 1. majom 2004. ljeta je pristupilo deset novih držav Europskoj uniji. To su bili Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Česka, Slovačka, Ugarska, Slovenija, Malta i Cipar. Četire zemlje graniču na Austriju, tri od njih i na Gradišće.
BEČ — O 21. do 26. junija u Zagrebu ćedu održati Hrvatske svitske igre. Cilj je ove športske priredbe, da se sastaju rodjeni odnosno iseljeni Hrvati iz cijeloga svita, da bi se naticali u dotičnoj vrsti športa. Svaki športaš se natica za tu zemlju čiji je državljan kako je izjavila veleposlanica ovih Hrvatskih svitskih igar, poznata austrijska plivačica s hrvatskimi korijeni, Mirna Jukić, iz Austrije će sudjelovati već od 100 športašev iz mnogobrojnih športov (nogomet, rukomet, tenis i dr.). Do sada su ovakove igre piredili jur 2006 i 2010. ljeta. Organizacijski odbor HSI-a produžio je rok za HSI i prijave zbog velike zainteresiranosti do 1. junija ovoga ljeta Željko Batarilo, ravnatelj HSI obratio se je HKD-u u Gradišću kako bi na ovoljetni Igra tribali biti zastupljeniji, i „Gradišćanski Hrvati kao pravi primjeri vrloga i profesionalnoga odnosa i pravi čuvari hrvatskih vridnot“.
Austro-ugarska pišačka vojska je išla s nešto zastarani puškami i karabini tipa Mannlicher u boj. Na ove karabine se je mogao nastaviti bajonet. Istotako je bilo i teško oružje zaostalo od drugih vojnih sil. I kod Königgrätza se je ta manko ispostavio sudbonosnim. Stoprv za vrime boja, u toku se je moralo modernizirati. Iz mužara su za vrime boja nastali minobacači a mine i vodomine su isto počeli bez većega iskustva, metati Rusi i Srbi, da bi je preuzeli i druge vojne sile.
Koliko su nemarno zahadjali s vodenimi minami pokazuje nam sudbina austrijskoga parobroda Baron Gautsch, ki je u prvi dani boja kod Brioni otokov naletio na vlašću minu i potonuo i imao 177 žrtav, većinom žene i dica. Ovu nesriću je austro-ugarska vojska sramežljivo zamučala. Automobili se još nisu jako rabili. Glavni pokretači su bili konji, imamo primjere i za volovsku/kravlju spregu, znamo ali i za kucinje voze u zimskom času, osobito u Alpskoj regiji.
Bakterije prouzrokuju neugodnu duhu tijela, ar rastvaraju pot, ki postoji 99% od vode, ka se isparuje. Ostatak su urea (Harnstoff), urinska kiselina (Harnsäure), cukor i amonijak. Bakterije se najbolje ćutu onde, kade je teplo i vlažno, na priliku pod pazuhom ili na potplati, ki su zapokani u cipeli. Onde se tako brzo pomnožavaju, da človik počne smrditi. Kako pak ne smrditi pri vrućini?
Parfimirani produkti za kožu i vlase pak intenzivni deodorani hasnu protiv neugodne duhe tijela, velu stručnjaki, ki istražuju neugodne duhe človičjega tijela.
Vani sviti sunce, ugodna ljetna dob je prispila. Dobro smo raspoloženi. Ali s lipim vrimenom počinje i vrućina. Pri djelu u uredski i poslovni zgrada, ke nisu klimatizirane to more nastati martirij. Službeniki se ne potu samo na čelu, nego dostkrat i pod pazuhom. Ovisno o predispoziciji človika i njegovi individualni higijenski naklonosti, pot more masivno opteretiti klimu na poslu.
BEČ — Austrijski ministar vanjskih poslov i integracije Sebastian Kurz na medjunarodnoj konferenciji prošli tajedan u Beču »Deset ljet po proširenju EU 2004.: Postignuća i sljedeći koraci« potvrdio je da je Hrvatska ušla u EU u „teško vrime“. Šef austrijske diplomacije je na skupu napomenuo kako je Austrija od početka bila zagovornica priključka Zapadnoga Balkana EU, jer to donosi „veću stabilnost i bolje perspektive“ ne samo ovoj alpskoj zemlji nego i cjelokupnoj Europi. Posebice je istakao važnost zapošljavanja mladih, dodavši kako Austrija ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU.
