Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, središnja naci­onalna ustanova za istraživanje i očuvanje hrvatskoga jezika, pokrenuo je 21. mar­ca 2020. portal Jezik.hrvat­ski na adresi jezik.hr. Portal je zamišljen kao pomoć školarom ki zbog pandemije ni­maju fizičku nastavu, nego nastavu na daljinu. Osim ško­larom, naminjen je i svim zainteresiranim za hrvat­ski jezik i jezičnu kulturu.

Dica će moći sudjelovati u različni kreativni igraonica-djelaonica (jezična, kulturološka, likovna, novinarska, lutkarska, dramska, plesna i filmska) tr cijelom redu športskih, rekreativnih i zabavnih sadržajev. Dolazu i Hrvati iz Austrije.

NOVI VINODOLSKI — U Novom Vinodolskom, primor­skom ljetovališću bogate kulturne prošlosti, 15. julija o. lj. su započeli različni hrvatski tečaji. Temeljni cilj ovoga lje­tova­nja je da dica ka živu izvan H­r­vatske, u zajedničtvu sa svo­jimi vršnjaki iz različitih mjest u „Lijepoj Našoj“, unaprijedu svoje znanje hrvatskoga jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu bašćinu kraja u kom boravu.

U petak 20. svibnja 2016. o­držana je osnivačka skup­š­ti­na »Austrijskog društva kr­o­atistike«. Ovo je društvo po au­strijskim statutima osno­vano na inicijativu velepo­s­lanice Republike Hrvatske u Beču, gđe ddr. sc. Vesne Cvjetković, koja je za vrijeme svog prošlog mandata velep­o­slanice Republike Hrvatske u Berlinu dala inicijativu za osnivanje Društva za kroatistiku u Njemačkoj, koje sa­da uspješno ostvaruje ciljeve zbog kojih je i osnovano. Po­zivnica za osnivačku skup­š­ti­nu bila je poslana na 58 lju­di, od čega se odazvalo njih 30-ak. Samu skupštinu otvo­rio je Petar Ty­ran, koji je naglasio uzostalo, kako on, ali i svi prisutni cijene svaki jezik; i srpski, i bo­š­njački, i svaki drugi, ali da je naš jezik — hrvatski. Zbog toga je i osnovano ovo društvo, kako bi se okupili svi koji su zainteresi­rani za hrvatski jezik i kulturu, i koji su stručni prenositi znanje hrvatskog jezika na druge. Za predsjednika su odibrali profesora na Sla­vistiki dr. Georga Holzera.

ŽELJEZNO — U gospodar­skoj komori su 6. decembra priredili 13. naticanje u govo­ru istočnih jezikov — to su hrvat­ski, ugarski i ruski jezik. Uza to su i po sedmi put dodilili nagrade dobitnikom naticanja u pisanju sastavkov u istočni jeziki. Sudjelivati su mogli ško­lari sridnjih i viših škol. Ljetos se je naticalo 30 školarov i ško­laric, a u pisanju sastavkov na istočni jeziki se je mirilo 48.

Biblija — ovo epohalno djelo u 5 sveski, prevodjeno na gra­dišćanskohrvatski od svećenika i dugoljetnoga farnika u Klimpuhu i nadzornika za vjeronauk prof dr. Štefana Geo­šića, je sada i u dvi veliki nacionalni knjižnica Hrvatske.

OZALJ — Misec hrvatske knjige je tradicionalna nacionalna kulturna manifestacija posvećena hrvatskoj pisanoj riči; ima za cilj promicanje hrvatske knjige i čitanja, a okuplja knjižničare, književnike, nakladnike, kulturne djelatnike i brojne čitatelje.

Ogranak matice hrvatske u Ozlju, OŠ „Slava Raškaj“ Ozalj i Gradska knjižnica i čitaonica I.B. Ozalj u Misecu hrvatske knjige posvećuju dane na spomen prof. dr. Stjepka Težaka.

Na Ljetnoj školi hrvatskoga folklora ovoga ljeta podučavali se plese, nošnje, pjesme i glazbala hrvatskoga Pa­no­n­skoga područja, odnosno narodne plese Turopolja, M­oslavine, Posavine, Bilog­o­re, područja Slatine, Donjeg Miholjca, Orahovice, Našic, Nove Gradiške i Požeške kot­line, Valpovštine, Brodskoga Posavlja, Ðakovštine, područja Županje i Vinkovcev tr Srijema. Predavalo se je i pl­ese Hrvatov, ki živu u Voj­vo­dini, Ugarskoj i Bosanskoj Posavini u BiH.