21. februara se po 25. put obilježava Dan materinskoga jezika. Dan neka opomenjuje na šarolikost jezikov na svitu i na mogućnosti u obrazovanju.

Dan materinskoga jezika svečuje ljetos 25. obljetnicu, otkad je UNESCO 2000. ljeta po prvi put promovirao ov dan u čast svih jezikov svita. Ideja za ovakov medjunarodni dan materinskoga jezika je došla iz Bangladeša ljeto dan ranije na generalnom spravišću UNESCO-a. Kot piše UNESCO na svojoj stranici, vjeruje u važnost kulturne i lingvističke šarolikosti za održive zajednice. Očuvanje razlikov u kulturi i jeziki podupira toleranciju i respekt za druge. Većjezične i većkulturne zajednice egzistiraju pomoću svojih jezikov, ki prenašaju i očuvaju tradicionalno znanje i kulturu na održivi način.

Jezična šarolikost se smanjuje

Nije samo priroda i okoliš, ki zgubljalju šarolikost, i jezična šarolikost se smanjuje. Na svitu egzistira kih 6700 jezikov, barem 40% je ugroženo. Neke jezike govori samo već šakica ljudi. U Europi spadjaju med ugrožene jezike pred svim manjinski jeziki, osebujno oni, ki nisu priznati i/ili nimaju štatus službenoga jezika. Iako su jeziki austrijskih autohtonih manjin u dotični regija i službeni jezik, su gradišćanskohrvatski i romski jezik na UNESCO-voj listi ugroženih jezikov. A osebujno različni dijalekti ugarskoga, slovenskoga i pravoda i hrvatskoga i romskoga stoju na rubu egzistencije ili su uopće jur izumrli.

Globalno postoju i drugi problemi. 40% ljudstva nima pristup obrazovanju na jeziku, kim govoru ili koga razumu. Medjutim, dokazano je, da to negativno utiče na šanse obrazovanja i sudjelivanja u obrazovnom procesu.

25 puti Dana materinskoga jezika

UNESCO ljetos po 25. put svečuje Dan materinskoga jezika. Svako ljeto se organizacija zato posvećuje odredjenoj temi. Ljetošnje geslo glasi: Većjezično obrazovanje je stup prikgenera- cijske učnje. O toj temi priredit će UNESCO i online simpozij. Povodom ovoga dana ćedu u hrvatskoj zajednici na primjer u Hrvatskom centru u Beču pozvati na čitanje s književnicom Silvijom Šesto.

Čiji jezik?

Materinski jezik, očev jezik, domaći jezik: U različni jeziki postoju različni nazivi za jezik, koga se dite prvo nauči. Lingvistika ga zato dandanas obično zove prvim jezikom. Lingvistica Cvetelina Ortega u svoji predavanji i teksti rado istakne, da terminus materinski jezik po sebi nije problem. Problem da je koncept za tim, ki shranja različne mite. Dica moru naime imati već prvih/materinskih jezikov, a isto je moguće, da dica imaju na drugom jeziku više obrazovanje a tim i veći rječnik nego u prvom jeziku. Koncem konca je prilično svejedno, kako zovemo ov(e) jezik(e), moraju postojati mogućnosti, kako se njimi u životu koristiti i kako je uplesti u obrazovanje. Izazov, ki će potribovati još par ovakovih Dan materinskoga jezika.

Tereza Grandić