Hrvatska matica iseljenika Hmi je pozvala na svečano predstavljanje »Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika 2011.« srijedu, 23. februara u Matičinoj dvorani na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu. Zbornik su predstavili ravnateljica Hmi-ja Katarina Fuček; dr. Rebeka Mesarić Žabčić, socijalni demograf Instituta za migracije i narodnosti; Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja, tr Vesna Kukavica, urednica. Prigodni glazbeni program izvodila je operna pjevačica Dragana Ištvančić. Moderator promocije je bila prof.  Ljerka Galić. U zborniku moremo najti i zanimljive priloge iz manjinskoga života autorice Katarine Tyran i Sanje Vulić.

Moglo bi se procijeniti da je uzbudjenost zemaljskoga poglavara Koruške Gerharda Dörflera umjetna. On da je naime „ozbiljno srdit“ i je u kratkoročno sazvanoj konferenciji za novinare govorio o „najvećem razočaranju“ u svojoj političkoj karijeri. Ča se je stalo? Slovenski zastupniki narodne grupe su predložili listu s 273 sel. Za državnoga tajnika, nadležnoga za ovo pitanje, Josefa Ostermayera (Spö) i Dörflera (Fpk) da je to „indiskutabilno“.

CELOVAC — Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i bivši austrijski veleposlanik uz ostalo i u Ljubljani, dr. Valentin (Zdravko) Inzko, ki je od lani i predsjednik Narodnoga sveta koruških Slovencev (Nsks) se boji da bi kod raspravov k rješenju pitanja o dvojezični seoski tablic u Koruškoj mogli odlučiti bez njih. „Ponekad imam ta utiska, da su jur bez narodne grupe odlučili o njoj“ je rekao Inzko u intervju-u za dnevnik Der Standard i brani predlog zastupnikov narodne grupe s 273 dvojezičnih seoskih tablic polag logike Ustavnoga suda.

Kršćanska kulturna sveza i Narodni svet koruških Slovencev od ljeta 1979. nadalje podiljuju »Tischlerovu nagradu« zaslužnim kulturnim i političkim djelatnikom za izvanredne zasluge za narodnu grupu na različni područji. To najviše koruškoslovensko odlikovanje je dostao ime po dr. Jošku Tischleru, ki je bio svestransko angažiran kao školnik, kulturni djelač i političar i koga nazivaju takaj i ocem Slovenske gimnazije u Celovcu (Klagenfurt).

ŽELJEZNO — Izložbu uz 90-ljetnu povijest pokrajine Gradišće kao najmladje savezne zemlje Austrije kažu u Zemaljskom muzeju u Željeznom. To kažu pomoću jako pršonskih uspomenov i izvanrednih eksponatov, su naglasili kuratori izložbe mr. Dieter Szorger i dr. Pia Bayer. Ova izložba povodom 90 ljet Gradišće se bavi uz ostalo i tim, kako je uopće došlo do povijesnoga glasanja kamo da neka pripada Gradišće?

Na inicijativu studentov i studentic na Odsjeku za hrvatski jezik u Sambotelu, Hrvatsko štamparsko društvo je predalo izbor iz svojih tiskanih izdanj u minuli ljet i desetljeći da bi studenti i studentice hrvatskoga odnosno gradišćanskohrvatskoga raspoložili i potribnom literaturom. U prigodnom svečanom aktu potpredsjednica Hštd-a mr. Silke Bilišić 9. februara predala je ov književni poklon Odsjeku u Sambotelu.

Nedilju, 6. februara se je oko 70 ljudi u Borti spomenulo usmrćenih četirih Romov, žrtav atentata bombom u civi pred 16 ljet. Nazoči je bio i dijecezanski biškup dr. Egidije Živković, ki je u svojem govoru naglasio da se povijest nikad ne smi zaboraviti i da Romi pripadaju identitetu Gradišća. Drugi opet su opomenuli na aktualnu turobnu situaciju Romov širom Europe. Na koncu priredbe su nažgali sviće za žrtve atentata i zaglušala je romska himna „Gelem, gelem“.

ŽELJEZNO — Kako je izjavio Orf je Orf-Radio Gradišće nadalje najslušaniji radio u Gradišću. To kaže aktualni radiotest za drugu polovicu 2010. ljeta. Radio Gradišće dostiže svaki dan oko 40 posto svih slušateljev i slušateljic u zemlji. To znači da od 100 slušanih radio-minut spada 40 minut na Radio Gradišće. U glavnoj ciljnoj grupi prik 35-ljetnih dnevno već od polovice Gradišćancev i Gradišćankov sluša Radio Gradišće, točno 51,5 posto. Tim je regionalni radio Orf-a jasno prvi na gradišćanskom tržišću.

BERLIN — Zeleni tajedan u Berlinu je završio nedilju, 30. januara. Onde su bile zastupane regije užitka (Genußregionen) „Giječanske marelice“, „Bijelocrikvene črišnje“ kao i „Sridnjogradišćanski kostanji i orihi“, u koj su učlanjene sridnjogradišćanske općine Frakanava-Dolnja Pulja, Filež i Veliki Borištof.
Svega skupa prezentiralo je 1.600 izlagačev iz 57 zemalj svoje produkte.