Društvo gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj Dghu svečuje 20. obljetnicu utemeljenja odnosno postojanja. Tim povodom su u subotu, 26. marca u Sambotelu držali svetačnu sjednicu, bogat kulturni program s predavanji i dokumentarnom izložbom, a na kraju pak s obiljnim bifeom. Predsjednik Dghu, Csaba Horvat je prilikom ovoga jubileja podilio medalije zahvalnice.
SAMBOTEL — Društvo gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj je svečevalo 20. obljetnicu postojanja. Po prvom predsjedniku društva, dir. Feriju Pajriću, dalje pak dipl. inž. Vincetu Hergoviću, dr. Matildi Bölcs i Mariji Pilšić od lani predsjednik Dghu je ravnatelj izdavačke kuće Croatica u Budimpešti Csaba Horvat. Kako je u svojem svetačnom govoru istaknuo uz ostalo „…iza 20 ljet Dghu krije se povijest upornoga, predanoga i nadasve nesebičnoga djela skupine ljudi ki su u pravom i punom smislu riči djelali za dobro svojega maloga naroda i u korist gradjenja njegovih odnosev širom svita. Ljudi koji su upravo tada osnovali društvo prihvatili su se teške i odgovorne zadaće. Nisam siguran jesu li i sami bili svisni težine posla što su ga preuzeli. No, bilo kako bilo, djelali su dobro i učinili su puno. I na tom im triba zahvaliti.
Naša prisutnost u ovi kraji je posebna zbog već uzrokov. Prije svega je naša prisutnost u ovi kraji duža od pet stoljeć — pokazatelj je vitalnosti ljudi ki su se simo doselili. Kao i svaki početak, ni ta početak naših pradjedov nije lagak. Neki su morebit i odustali i vratili se, ali oni ki su ostali s vrimenom su izgradili ovde svoj novi dom, razvili život, kulturu, običaje i sasvim se uklopili u novo životno okružje. Potribno je istaknuti i to da je hrvatska zajednica ovde ne samo ostala nego je uspješno očuvala svoj identitet prem maloga broja pripadnikov.
Jedna zajednica more biti i triba da sve već bude most, a ne smetnja suradnji i prijateljstvu izmedju narodov i držav.
Naša udruga Dghu pokriva dvi županije, od sjevera do juga ima blizu 200 kilometrov. Vrlo je teško koordinirati programe, organizirati putovanja. Udruge u Gradišću živu samostalan život, imaju svoje ideje, plane i naravno svoje poteškoće u svakodnevnom djelu.
Društvo gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj ipak triba imati zadaću da zastupa zajedničke interese, i zbog ovoga ponekad se dogodi da se zajednički interesi ne poklapaju s interesi jedne ili druge udruge ili pojedincev. Pozivam sve gradišćanske Hrvate u Madjarskoj i izvan naših granica na suradnju, da se organizira jedna velika civilna udruga ka pokriva Austriju, Češku, Slovačku i Ugarsku. Smatram medjutim potribnim reći da glavne zadaće u tom pogledu ostaju na nami. Mislim na slogu u zajedničkom djelu, na odredjivanje jasnih i povedivih ciljev, na dobru suradnju s tijeli lokalne samouprave odnosno tijel državne vlasti kao i na suradnju s udrugami drugih nacionalnih manjin i hrvatskoga naroda. Dosadašnji uspjehi i današnje okolnosti u ki se moremo kao manjina slobodno razvijati daju nam čvrst temelj za budući život. Triba istaknuti da sam optimist našega opstanka, jer jedina omladinska udruga ka funkcionira je u Gradišću. Mislim imat ćemo takove osobe ke ćedu preuzeti naše djelo i očuvati identitet gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj.“
Svoju pozdravnicu Hrvatom i Hrvaticam iz svih hrvatskih sel u Ugarskoj kao i gostom iz Austrije i Slovačke poručio jeFerenc Kovács, predsjednik Željezne županije kao i Željko Kardoš, predsjednik Skupštine Sisačko-Moslavačke županije, nadalje ddr. Stanko Horvat, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva (Željezno), mr. Zlatka Gieler, predsjednica Znanstvenoga instituta gradišćanskih Hrvatov (Trajštof), načelniki i manjinski zastupniki Feri Grubić (Koljnof) i Štefan Krizmanić (Židan), a ne na zadnje i tajnik Dghu od početka Geza Völgyi st., ki je ocrtao djelovanje zadnjih 20 ljet a tim i povijesti društva. András Handler je pročitao uspomene na minulih 20 ljet prvoga predsjednika Ferija Pajrića, ki iz zdravstvenih uzrokov nije mogao biti nazoči ovoj proslavi.
U kulturnom programu su pokazali šarolik kulturni život hrvatskih udrug. Nastupili su: Zbor Djurdjice iz Sambotela, kazališna grupa Petrovo Selo je dala skeč Joške Weidingera »Viagra«, tamburaški sastav Koprive iz Petrovoga Sela, Klapa Golubice iz Koljnofa, i  „Tanac“ pri kom je u hrvatskoj narodnoj nošnji nastupio po jedan par iz svakoga gradišćanskoga sela u Ugarskoj. Nastupili su tamburaši iz Unde, a jedan od vrhuncev je bio prikaz „Dolnjopuljanskoga kola“ koreografije Jelke Perušić, ku su jur zavježbali i na pozornicu postavili Veseli Gradišćanci pod peljanjem Št. Kolosara.
Razvitak Dghu su dokumentirali i u izložbi na jedinaest tablov (sastavili dr. Sándor Horvat i András Handler uz pomoć Timeje Horvat) ku je otvorio András Handler. Pozdravnicu je tom prilikom izručio drugi tajnik na Hrvatskom veleposlanstvu u Budimpešti Boris Golubičić.        (uredn.)