U Koljnofu su od 5. do 7. novembra održali druge medjunarodne književne susreti. Reprezentativna delegacija književnikov iz različnih dijelov Hrvatske se je pri različni prilika sastao s gradišćanskohrvatskimi pjesniki i književniki. (Hrvatske novine su o tom pisale).

KOLJNOF — U Koljnofu u Ugarskoj su nedavno priredili Druge medjunarodne književne susrete. Glavni cilj je bio četverodnevnoga susreta, da se književniki iz Hrvatske približu i povežu s hrvatskimi pisci iz Austrije, Ugarske i Slovačke.

Novoseoska inicijativa gradjanov protiv deponije otrovnih otpatkov je nedilju, 7. novembra održala svoju generalnu sjednicu. Pri tom su dali izvješćaj o aktualnom stanju u vezi s očuvanjem da se prepriči skladanje, deponiranje otrovnih otpatkov i tvari u postojeći deponija na novoseoskom hataru. Generalna sjednica je odibrala i odnosno je u glavni crta potvrdila sadašnje predsjedničtvo ove inicijative, ko djeluje kao društvo.

Po nekoliko pripravnih sjednic i sastankov se je po 1989. ljetu ponovno našao Koordinacijski odbor hrvatskih društav i organizacijov. Po sastanki u Beču, Frakanavi i Čajti se je u suglasnosti svih jedinaest gradišćanskohrvatskih društav iz Austrije, Česke, Slovačke i Ugarske našla ova skupna prikgranična platforma, ka se kani zalagati na različni područji za Gradišćanske Hrvate i Hrvatice svih četirih zemalj.

BEČ — Pri »Danu narodnih grup« u parlamentu u Beču, 18. oktobra su diskutirali i o organizaciji zastupničtva narodnih grup (Hrvatske novine su o tom izvistile). Polag pravnika mag. Jandre Palatina od Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću „sadašnje strukture već ne odgovaraju“.

ŽELJEZNO — U Saveznoj gimnaziji u Željeznu imaju u ovom školskom ljetu osebujno velik hrvatski razred. Pohadja ga 25 školarov, to je za devet školarov već nego lani, jer su se javili i školari iz Niuzaljskoga kotara. U hrvatskom razredu se školari uču tri ure u tajednu hrvatski jezik kao obavezni predmet. Savezna gimnazija u Željeznu je s već 1100 školarov najveća sridnja škola Gradišća. Od 1987. ljeta onde nudu i hrvatsko podučavanje u okviru školskoga pokusa.

Zastupnik nacionalnih manjin u Saboru Hrvatske, dr. Furio Radin, ujedno je i predsjednik odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjin. Na poziv Hrvatskoga centra u Beču i gdje dr. Sabine Stadler (stručnjak za EU-pitanja) Radin je referirao o „Nacionalni manjina i manjinskoj politiki u Hrvatskoj — o položaju i situaciji Talijanov, Srba, Slovencev, Nimcev i drugih“.

Austrijski parlament na čelu s predsjednicom dr. Barbarom Prammer (SP) je skupa s Centrom austrijskih narodnosti priredio 1. »Austrijski dan narodnih grup« i je pozvao svih šest autohtonih narodnih grup da se predstavu i da velu svoje mišljenje i izrazu svoje zahtjeve. Kako je rekla predsjednica Prammer „jedinstven je dogadjaj, da se svih šest u Austriji priznatih narodnih grup na ov dan predstavlja u parlamentu. Društvo je mnogostrukost (Gesellschaft ist Vielfalt) a Parlament je ovput pozornica mnogostrukosti.“

VELIKI BORIŠTOF — Kulturna zadruga je nedilju, 17. oktobra održala svoju redovitu generalnu sjednicu. Na čelu multikulturnoga centra Kuga kao predsjednica stoji dr. Gerlinda Stern-Pauer. Kako je izjavila „svenek nanovič si medjunarodne delegacije dojdu pogledati naše većjezično djelovanje. Poznati smo daleko prik regijov i izvan Austrije a Veliki Borištof se more ponositi  s tim, da nas ima.

Predsjedničtvo Hrvatskoga štamparskoga društva je u svojoj zadnjoj sjednici ustanovilo zapravo jako teško financijsko stanje društva. Uzrok tomu je da izdavanje (tiskanje) Hrvatskih novin u ovom opsegu i drugih tiskanic kao npr. Gradišće Kalendar i ljetna knjiga troši čuda preveć pinez i da su se subvencije smanjile. Uzrok je i sve manja vridnost pineza na jednu a znatno podražanje svega na drugu stranu.

PANDROF — Inicijative gradjanov Pandrofa i Novoga Sela su petak, 15. oktobra demonstrirale protiv planirane deponije smeća u Novom Selu. Na protestnu priredbu u Pandrofu je došlo oko 250 ljudi. Protivniki potribuju, da se prepriči nova deponija otpatkov na pandrofskoj ploči, ka bi bila blizu ekološko-senzibilnoga Natura 2000-područja i svitskoga jerba Niuzaljsko jezero. Akciju podupiraju seoski ljudi i političari. Protivniki projekta planiraju daljnje korake, ako se gornjoaustrijsko poduzeće Ave ne drži dogovorenih mjerov.