Ljetni jezični tečaj za udubljenje gradišćanskohrvatskoga jezika

Prazniki su se počeli — ali ne za svakoga 

ŽELJEZNO — Od pandiljka, 6. julija do četvrtka, 9. julija je Narodna visoka škola u kooperaciji sa Zemaljskim šk­o­l­skim savjetom i s Pedagoškom visokom školom Gradišće po­nudila ljetni jezični tečaj za studente i učitelje na gradiš­ćan­skohrvatskom jeziku. Cilj te­ča­ja je bio poboljšanje jezičnih kompetencijov na materinskom jeziku. Ponavljali i izgradjivali su se temeljna gramatika i elementarni rječnik. Uza to je bi­la glavna točka produbljivanje govorne kompetencije. Javilo se je 14 učiteljic. 

Pet uzrokov zač Gradišćanski Hrvati napušćaju svoj jezik

Većina Gradišćanskih Hrvatov iz socioekonomskih uzrokov o svojem jeziku misli da je primitivan i nepotriban. Mali broj govornikov po­kušava kompen­zirati resan­tima­ne protiv gra­di­š­ćansko­hrvat­sko­ga jezika. Ali pokidob da fali a­de­kvatna jezična politika, je sva­ki dobro­na­mjer­­ni angažman borba protiv vje­­tar­nic.

 

Tagovi: 

Diskriminiran človik preuzima jezik onih, ki ga diskriminiraju!

U jezičnu memoriju se s vrimenom ugravira špecifično znanje o društvu i sredini, u koj živi človik i u koj on hasnuje jezik. Znanje je akumulirano u riči. Kad človik hasnuje riči, on istovrimeno predjeluje, strukturira i konzervira zna­nje. Tako si človik stvara svoj karakterističan po­gled na svit. Sli­ku o svitu človik ste­če u svojoj ekolin­gvističkoj sredini (prisp. Grenob­le 2011, Schiffman 2009/­2006).

Tagovi: 

Gradišćanskohrvatski u Austriji. Kakov jezik je to?

Tipično za gradišćanskohrvat­ski manjinski jezik u Austriji je, da u jezičnoj zajednici ne postoji

● jednojezičnih ljudi
● da ga u javnosti ljudi kumaj hasnuju
● da se još kumaj tradira iz generacije u generaciju
● da mjerodavni gradišćansko­hrvatski ma­­njinski organi ne akceptiraju kodificirani oblik jezika.

 

Gradišćanskohrvatski jezik je nacionalni varijetet, ar

Zač je država kriva, ako gradišćanskohrvatski jezik izumre?

Gradišćanskohrvatski jezik je ugrožen. To veli Unesco, Org­a­nizacija Ujedinjenih narodov za obrazovanje, znanost i kulturu. Zač je neki jezik ugrožen, ako postoju internacionalni d­o­kumenti, ki čuvaju jezične ma­njine širom svita?
Nažalost su to zvećega tako­zvani soft law instrumenti, kon­vencije, ke za ugovorne stranke nisu obavezne i tako one ne moru prepričiti izumiranje jezikov. Uz to su jezična prava formulirana kot individualna pra­va, ča znači da se nijedan ne tri­ba priznati ma­njinskoj kulturi. A ipak svaka kul­tura komunicira! I tako je jezik kolektivno dobro i more preživiti samo u socijalnoj interakciji, onda kad komuniciramo. Zato država ima dužnost favorizirati kolektivna jezična prava i zanemariti subjektivna prava pojedinca.

Tagovi: 

Naticanje u lipom (hrvatskom) govoru u OŠ Mihovil Naković u Koljnofu

U Osnovnoj školi »Mihovil Naković« u Koljnofu u četvr­tak, 24. oktobra su održali u medjuvrimenu jur 18. po redu naticanje u lipom govo­ru i recitiranju s istim naslo­vom kako ga nosi škola, na­ime »Mihovil Naković«. Su­djelivalo je oko 70 školarov iz sedam hrvatskih osnovnih škol iz hrvatskih od. mišovitojezičnih škol u ugarskom dijelu Gradišća. Pri natica­nju školari dolnjih razredov recitiraju pjesmicu gradiš­ćan­skohrvatskoga pjesnika, a školari viših razredov čitaju tekst.