Većina Gradišćanskih Hrvatov iz socioekonomskih uzrokov o svojem jeziku misli da je primitivan i nepotriban. Mali broj govornikov po­kušava kompen­zirati resan­tima­ne protiv gra­di­š­ćansko­hrvat­sko­ga jezika. Ali pokidob da fali a­de­kvatna jezična politika, je sva­ki dobro­na­mjer­­ni angažman borba protiv vje­­tar­nic.

U jezičnu memoriju se s vrimenom ugravira špecifično znanje o društvu i sredini, u koj živi človik i u koj on hasnuje jezik. Znanje je akumulirano u riči. Kad človik hasnuje riči, on istovrimeno predjeluje, strukturira i konzervira zna­nje. Tako si človik stvara svoj karakterističan po­gled na svit. Sli­ku o svitu človik ste­če u svojoj ekolin­gvističkoj sredini (prisp. Grenob­le 2011, Schiffman 2009/­2006).

Tipično za gradišćanskohrvat­ski manjinski jezik u Austriji je, da u jezičnoj zajednici ne postoji

● jednojezičnih ljudi
● da ga u javnosti ljudi kumaj hasnuju
● da se još kumaj tradira iz generacije u generaciju
● da mjerodavni gradišćansko­hrvatski ma­­njinski organi ne akceptiraju kodificirani oblik jezika.

Gradišćanskohrvatski jezik je nacionalni varijetet, ar

Gradišćanskohrvatski jezik je ugrožen. To veli Unesco, Org­a­nizacija Ujedinjenih narodov za obrazovanje, znanost i kulturu. Zač je neki jezik ugrožen, ako postoju internacionalni d­o­kumenti, ki čuvaju jezične ma­njine širom svita?
Nažalost su to zvećega tako­zvani soft law instrumenti, kon­vencije, ke za ugovorne stranke nisu obavezne i tako one ne moru prepričiti izumiranje jezikov. Uz to su jezična prava formulirana kot individualna pra­va, ča znači da se nijedan ne tri­ba priznati ma­njinskoj kulturi. A ipak svaka kul­tura komunicira! I tako je jezik kolektivno dobro i more preživiti samo u socijalnoj interakciji, onda kad komuniciramo. Zato država ima dužnost favorizirati kolektivna jezična prava i zanemariti subjektivna prava pojedinca.

U Osnovnoj školi »Mihovil Naković« u Koljnofu u četvr­tak, 24. oktobra su održali u medjuvrimenu jur 18. po redu naticanje u lipom govo­ru i recitiranju s istim naslo­vom kako ga nosi škola, na­ime »Mihovil Naković«. Su­djelivalo je oko 70 školarov iz sedam hrvatskih osnovnih škol iz hrvatskih od. mišovitojezičnih škol u ugarskom dijelu Gradišća. Pri natica­nju školari dolnjih razredov recitiraju pjesmicu gradiš­ćan­skohrvatskoga pjesnika, a školari viših razredov čitaju tekst.

ŽELJEZNO — Ovoljetno naticanje u strani jeziki, takozvani »Europa-Sprachenwettbewerb« za više škole opće naobrazbe su 7. februara po 23. put održali u Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu. Školarice i školari su se naticali u sedam jezikov. Hrvati/ce su i ovo ljeto opet u lipom broju sudjelivali. Svaka škola je mogla javiti do četire kandidate ili kandidatice. Za hrvatski jezik su se naticale gimnazije iz Borte, Matrštofa, Gornje Pulje i dvi iz Željezna, Theresianum i Savezna gimnazija. Sve skupa se je naticalo 10 školaric i 2 školari.

Tereza Grandić iz Stinjakov je dobila naticanje u govoru u istočni jeziki. Školarica je Dvojezične gimnazije u Borti i je govorila o temi „Zbunite se!“. Dodilili su utorak, 11. decembra i nagrade za pisanje sastavkov. U ovoj kategoriji prvo mjesto je osvojila Ružica Goranović, školarica Savezne gimnazije Matrštof. U hrvatskom jeziku je ljetos sudjelovalo šest kandidatic pri naticanju u govoru. 2. mjesto je položila Nataša Milenković, Trgovačka akademija Matrštof s temom „Strankinja sam svugdje“, a 3. mjesto Laura Golubović, Trgovačka akademija Željezno takaj s temom „Strankinja sam svugdje“. Pri naticanje u pisanju sastavkov 1. mjesto je položila Ružica Goranović, Savezna gimnazija Matrštof s temom „Strankinja sam svugdje“, 2. Doroteja Zvonarić, Savezna gimnazija Gornja Pulja s „Je Hrvatska pripravna za EU?“ a 3. Štefanie Ivančić, Org Terezijanum Željezno s „Ča znači srića?“.

U okviru generalne sjednice Hrvatskoga štamparskoga društva 8. decembra u domu kulture u Koljnofu (Ugarska) uz knjigu »Zbornik« o Augustinu Blazoviću su predstavili i Gradišće Ka­lendar za 2013. ljeto. Glavna urednica je po peti put Ingrid Klemenčić. Geslo Ka­lendar  za 2013. ljeto je „na pragu“. Urednica kalendara Klemenčić je ovom prilikom odlikovala i dva dobitnike naticanja u slikanju: Luku Savorića i Karmelu Pajrić. Ka­lendar na oko 250 stranic nudi zanimljivoga štiva, od povidajkov, proze i lirike, iz svakidašnjice do povijesnoga i vjere.

»Po dugoj cesti« se zove nova zbirka pjesam rodjenoga Petrovišćana Lajoša Škrapića. Hrvatska samouprava Petrovoga Sela mu je izdala ovu knjigu, ka sadržava sabrana djela pjesnika i emeritiranoga profesora fizike na sveučilišću u Budimpešti. Lajoš Škrapić (74) s 40 ljet počeo je pisati pjesme na svojem hrvatskom petroviskom govoru.

Na svetak Neoskrunjenoga prijeća. 8. dec. u Koljnofu u domu kulture Hrvatsko štamparsko društvo je predstavilo najnoviju knjigu Hštd-a zbornik »Augustin Blazović — književnik, dušobrižnik«. Knjigu o benediktincu, ki je bio već od pol stoljeća dugo dušobrižnik grad. Hrvatov u Beču, i književniku dramatičaru kao i pjesniku Blazoviću (1921.- 2004.) je uredio njegov bratić Mirko Berlaković. Zbornik o Augustinu Blazoviću je ljetna knjiga Hštd-a za 2012. ljeto a dostat će ju svaki član.