Novi dijecezanski biškup Željezna dr. Egidije Živković je 7. novembra takorekuć „službeno“ pohodio Hrvatski Jandrof u Slovačkoj i je tom prilikom blagoslovio novi križ na cimitoru, Dom ufanja u crikvenom parku a je služio i svetačnu sv. mašu na hrvatskom jeziku u koncelebraciji s mjesnim farnikom Jozefom Krupom i farnikom u Gijeci mr. Jončijem Karallom. Tim je biškup Živković jasno pokazao da se u svojoj natpastirskoj funkciji sada i kao biškup želji pobrinuti i za Hrvate u Slovačkoj.

S Hrvatskim balom u Trajštofu je otvorena i hrvatska bal-sezona. Hrvatsko kulturno društvo je po staroj tradiciji 5. januara održalo svoj hrvatski bal u sjevernom Gradišću i tim otvorilo sezonu hrvatskih balov. Već od 400 gostov je na predvečer Trih kraljev došlo u Wilhelminenhof u Trajštof. Politička poruka bala je bila, da triba hitno nešto poduzeti u korist izumirajućih vrsti živin a tim i ugroženih jezikov.

PINKOVAC — Što bi bilo božićno vrime bez koncerta u pinkovskoj crikvi? Već od 20 ljet dugo Tamburaški orkestar i zbor Pinkovac (Top) jur gaji ovu tradiciju i brojnim slušateljem polipša svetačno vrime oko Božića. Predsjednik Top-a, mr. Vili Jandrišić je i ovo ljeto opet mogao pozdraviti već od 500 gostov, ki su jur bili znatiželjni na novi program koga je ovput uvježbao prof. Boris Novak. On je jur u prošlom ljetu debitirao kao dirigent a ovo ljeto je bio odgovoran i za izbor i aranžmane. Našao je s odborom društva dobar „miks“ novih i starih božičnih jačak iz cijeloga svita a naravno u prvom redu iz domaćih krajev.

NOVO SELO — Hrvatski bal u ovom selu na sjeveru Gradišća polako postaje tradicija iako je najmladji u redu brojnih balov s hrvatskim geslom i hrvatskom natuknicom. Pri tom triba na svaki način istankuti hrabrost Branka Kornfeinda i njegovoga tīma okolo Hatskoga kola — a uspjeh im dava pravo, da hrvatstvo još živi i u ovom kraju Gradišća a da pred svim i ovde triba poduzeti brojne mjere za očuvanje jezika i kulture a tim i identiteta.

Direktorica dvojezične osnovne škole u južnogradišćanskom Bandolu, Frida Arth, je primila službenu titulu školske nadsavjetnice. Dekret joj je pred Božići predao predsjednik Zemaljskoga školskoga savjeta Gradišće, dr. Gerhard Resch. Škol. nadsavj. dir. Frida Arth se jur desetljeća dugo osebujno angažira za očuvanje hrvatskoga jezika i je uz drugo autorica nekoliko učbenikov za dvojezično podučavanje u Gradišću.

Na sām Božić, 25. decembra je kazališna grupa Filež na domaćoj pozornici imala premijeru s igrokazom »Nenavidnjaki«. Komedija u tri čini je po originalu hrvatske novinarke i pisateljice, Marije Jurić Zagorke »Jalnuševčani«. Jur pred već od 20 ljet je tadašnji direktor OŠ Filež Jakov Berlaković prilagodio kusić na fileški govor ali je pri tom ostao na dost visokoj jezičnoj razini. Kako je naglasio režiser Petar Schweiger ov kusić odgovara i današnjim prilikam jer ide za korupciju i podmazanje kao i nenavidnost — iako kusić igra 1910. ljeta. U njem autorica kritizira štarne strukture u društvu. U ljetošnjem 17. po redu igrokazu fileške kazališne grupe stoji 12 glumcev na pozornici, med njimi i neki novi. Filešci igraju u općinskoj dvorani. Svega skupa su prikazali šest predstavov na pozornici u Filežu.

Kazališna grupa Klimpuha je zavježbala svoj najnoviji, 55. po redu igrokaz, i ovput vrlo tečna komedija »Odrinuta noć«, s novim režiserom Jožefom Hartmannom. Po kratkom intermecu po završetku ere klimpuškoga farnika Štefana Geošića, ki je režirao već od 50 igrokazov za klimpušku pozornicu se ova sada prezentiraju u novom stilu. Glavni organizator je Bernhard Karall, ki je u srićnoj situaciji da raspolaže s već glumcev nego ulogov, jer imaju čuda glumačkoga narašćaja u Klimpuhu. Ljetos stoji 14 glumcev na pozornici. Igrokaz Franza Arnolda i Ernsta Bacha su na hrvatski s klimpuškim koloritom prevodile i predjelale Ljuba Palatin-Wild, Silvija Eisner kao i Trude Frank. Novi režiser Jožef Hartmann, ki je i lani jur pomagao, je upleo brojnih novih idejov.  Klimpušci još igraju u Borištofu  (16.) i  Beču (27. januara).

U svojem tradicionalnom rezimeju koncem ljeta Hrvatski centar u Beču pozitivno rezimira minulo ljeto 2010. ko je imalo nekoliko vrhuncev — ali ujedno je pokazalo da je sve teže privući hrvatsku publiku na društvene priredbe. Kako i sve ostale neprofitne hrvatske organizacije u Austriji i Hrvatski centar morat će se pojačano potruditi za dodatna financijska sredstva ali i za proširenje operativnih snagov kako na samom vrhu društva tako i u različni sekcija i djelatni krugi ovoga centralnoga hrvatskoga društva u Beču.

Na Štefanju, 26. decembra je dodiljena najviša gradišćanskohrvatska nagrada za 2010. ljeto prof. Štefanu Kočišu. Uz idealno odlikovanje je to i brončana skulptura, umjetničko djelo kipara Tome Rešetarića, ku je on kreirao sada jur pred dvajset ljet posbeno za ovu »Kulturnu ngaradu Gradišćanskih Hrvatov«. Do sada su primili etnokorolog i etnomuzikolog dr. Ivan Ivančan (1991.), književnica i dramatičarka Ana Šoretić (1992.), književnik, novinar urednik i kompozitor prof. Feri Sučić i dijecezanski biškup ddr. Štefan László (1993.), urednik, pjesnik, književnik i dramatičar pater prof. dr. Augustin Blazović (1996.), jezikoslovac, autor i kulturolog akademik dr. Nikola Benčić (1999.), jezikoslovac, pjesnik autor i urednik mr. Ivo Sučić (2003.). Kako i pred tim kod drugih je Koordinacijski odbor gradišćakohrvatskih društva i organizacijov je dodilio ovu nagradu prof. Štefanu Kočišu za njegovo životno djelovanje za kulturu Hrvatov a naravno i za to, da će u budućnosti još puno toga doprinesti u korist kulture  hrvatske zajednice na ovom području. Kočiš je primio odlikovanje zato, da je svoj život posvetio (i hrvatskoj) muziki.

Od 22. oktobra do 14. novembra u veleopićini su i ljetos opet priredili »Šaru jesen« — s natuknicom na kulturi i umjetnosti u veleopćini Veliki Borištof sa seli Veliki i Mali Borištof, Šuševo i Longitolj. Glavni organizator i odgovorni »Šare jeseni«, Kristijan Karall MSc je dao vrlo pozitivan rezime o ljetošnjoj seriji priredab i je bio zadovoljan s pohodom.
Ljetošnju »Šaru jesen« su otvorili u Malom Borištofu 22. oktobra u općinskom domu s predavanje mr. Marina Berlakovića o povezanosti ove općine s Hrvatskimi Novinami — početo od Martina Meršića i Ignaca Horvata prik Rudolfa Klaudusa do Rudija Berlakovića. Uza toga su se čitali i povijesni članki o ovoj općini.
23. oktobra u krčmi Derdak u V. Borištofu je bio tanac s Pannonix iz južnoga Gradišća i Kacavida iz Borištofa, ki su zasvirali na tanac.
24. oktobra u kaštelu u Šuševu pod geslom „Zelenjaki, kostanji, orihi i (zakipljeno) vino su priredili kostanjove i orihove specijalitete uz kavicu. Pritom su svirali Zelenjaki iz Gerištofa pod peljanjem Ferija Fellingera. U svojem programu imaju narodne jačke iz ove regije, posebno i iz Gerištofa, kao i najpoznatije jačke.