Čim smo prosvitljeniji i kulturniji tim multipliji imamo identitet!

Petar Tyran

Polazimo do teze da človik, osoba, čim je prosvi­t­­ljenija (aufgeklärt) i šk­o­lovana, čim već je kulturna a i otvorena prema drugim ljudem i drugomu okružju, tim laglje preuzima i jezik, kul­tu­­ru, način života drugih tim la­glje i brže preuzima i osobine drugih — ljudi, narodnosti i narodov.

A sada minjajmo stranu i polazimo od antiteze, da člo­vik, osoba tim bolje i jače mo­re cijeniti, poštivati svoje, čim čvršća je usidrena u svojem krugu, čim već znam sama o sebi i o svoji i čim bolje je školovana u znanju o sebi i o svoji i čim bolje zna argumen­tirati u korist sebe i svojih.

Umjesto za proslavu nacionalnoga praznika Austrijanci sredstva donirali Hrv. Caritasu

Veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj dr. Markus Vuketić odlučio je da se zbog epidemiološke situacije sve­č­a­ni program i domjenak prigo­dom austrijskoga nacionalnoga praznika, ki se redovito obilježava 26. oktobra, ovo ljeto neće održati uživo. 

ZAGREB — Sredstva nami­njena obilježavanju ovogodiš­njega Nacionalnoga praznika Republike Austrije darovat će Hrvatskomu Caritasu, progr­a­mu »Za 1000 radosti«, čiji je fond usmiren na pomaganje obitelji u potrebi ke prolazu kroz teškoće zbog bolesti, nezaposlenosti, potresa ili pandemije Covid-19.

Tagovi: 

Stiže li spas? Človik ki stoji iza najvažnijega projekta na svitu: „Ovo je prekretnica u borbi protiv Covida!“

„Bio bi jako presenećen ako se pandemija ne bi stišala do kraja protulića, barem u Britaniji, rekao je profesor Adrian Hill. Medicinski djelatniki i visokorizični pacijenti vjerojatno ćedu primiti cipivo protiv Covida-19 do kraja ljeta, izjavio je Adrian Hill, ravnatelj oxfordskoga instituta Jenner, ki u razvoju cipiva sudjeluje s proizvo­djačem lijekov tvrtkom, firmom AstraZeneca Plc.

Tagovi: 

Postižu manjine već ako su lojalne ili ilojalne prema svojoj domicilnoj državi?

Petar Tyran

Ovoljetna proslava povodom 100. obljetnice na­rodnoga glasovanja u Ko­ruškoj 10. oktobra (1920.-2020.) je dopeljalo do nove kvalitete u gledanju na narod­nosnu odn. manjinsku politiku u Austriji. Iako brojni angažirani Slovenci i Slovenke u Koruškoj nisu zadovoljni su očekivali znatno oštrije i jasnije riči pred svim i sa str­a­ne njevoga mladoga zastupni­ka, ki je govorio na ovoj proslavi, more se objektivno us­tanoviti, da je sve prošlo u vr­lo jasnom duhu konsenza, da­kle sporazuma med oficijelnom Koruškom i barem dvimi slovenskimi organizacijami, Zso-om Marjana Stu­r­ma na čijem če­lu sada stoji mladi Manuel Jug, i Sks-om (Skupnost koruških Slovencev) na čelu s Bernardom Sa­dovnikom, u bīti službenim zastupnikom Slovencev po­stavljen od zemaljske vlade Koruške. Nsks na čelu s Valentinom Inzkom, daleko naj­veća organizacija koruških Slovencev, se je ćutio jako zapostavljen, ali je pak požrk­nuo, da ga je službena, tj. socijaldemokratska Koruška ta­ko rivala na stran.

Generalna sjednica HKD-a u Filežu

Nedilju, 18. oktobra je Hrvatsko kulturno društvo održalo svoju redovitu generalnu sjedni­cu u krčmi Divoš-Karall u Filežu. Na sjednici bez odibiranja je išlo med drugim za novu situaciju po povišenju subvencijov kot i ulogu savjeta kot zastupničtvo cijele narodne grupe.

FILEŽ — Generalna sjednica Hkd-a je bila podiljena u dva dijele. U dvi otpodne je bila prezentacija najnovijega produkta Hkd-a, knjige i CD-a »Mona & Liza«. Tekst je napisala Do­roteja Zeichmann a Franjo Kröpfl je načinio ilustraciju.

Tajnik Hkd-a Jandre Palatin je pred­stavio nazočnu autoricu ka se je onda sama zahvalila da je mogla skupno s Hkd-om izdati ovu dvojezičnu knjigu za dicu i odrašćene. (Recenzija slijedi u dojdu­ćem broju HN).

Tagovi: 

Saslušavanje Minority SafePack inicijative u parlamentu Europske unije

2019. ljeta je Minority Safe­Pack inicijativa došla do p­o­zitivnoga konca. Potpisali su onda 1,123.422 ljudi iz cijele Europe, tako da se Europ­ski parlament mora baviti  o­vom gradjanskom inicijativom, ka sadržava pravne predloge za očuvanje nacionalnih i autohtonih manjin kako i njevih jezikov i kulturov. Cilj je osiguranje i čvrš­ćenje pravnih odredab, odnosno zakonov za narodne grupe i manjine u Europi. 15. oktobra je konačno došlo do javnoga saslušavanja ove inicijative u parlamentu Europske unije.