2019. ljeta je Minority SafePack inicijativa došla do pozitivnoga konca. Potpisali su onda 1,123.422 ljudi iz cijele Europe, tako da se Europski parlament mora baviti ovom gradjanskom inicijativom, ka sadržava pravne predloge za očuvanje nacionalnih i autohtonih manjin kako i njevih jezikov i kulturov. Cilj je osiguranje i čvršćenje pravnih odredab, odnosno zakonov za narodne grupe i manjine u Europi. 15. oktobra je konačno došlo do javnoga saslušavanja ove inicijative u parlamentu Europske unije.
BRUXELLES — Po pobiranju potribnih potpisov za Minority SafePack inicijativu i prihvaćanju te inicijative kroz Europsku komisiju, je saslušavanje bilo sljedeća velika točka na agendi za mogući uspjeh i realizacije gradjanske inicijative, ku je koordinirala i osnovala Federalistička unija Europskih narodnosti (Fuen).
U okviru ovoga saslušavanja su eksperti kot i gradjanski gremij inicijative predstavili svoje predloge, med drugim zastupnikom u Europskom parlamentu, Europskoj komisiji i Vijeću Europe. Organizaciju i koordinaciju ove priredbe su imali naprik tri odbori, naime odbor za slobodu, pravosudje i nutarnje, odbor za kulturu i obrazovanje kako i odbor za predstavke. Oni su i odslali predsjedničtvo, ko je peljalo kroz saslušavanje.
Prvi važan dio je bila prezentacija Minority SafePack inicijative (Mspi), ku je preuzeo predsjednik gradjanskoga gremija Hans Heinrich Hansen. On je dao predleg o razvitku incijative, ka je bila odbijena kod prve registracije. Stoprv kod drugoga puta su Mspi naime prihvatili. Ali zbog teškoga početka je narasao velik solidaran pokret za ko je jako zahvalan, je naglasio H. H. Hansen. Njemu se je priključio i nekadašnji zemaljski poglavar Južnoga Tirola, Luis Durnwalder, ki je opomenuo nazočne na jezičnu šarolikost Europske unije, i da ta postoji ne samo zbog različnih državnih članic, nego i pred svim zbog manjin i narodnih grup. Tako je kritizirao, da je lipo da se Europska unija zalaže za svoju floru i faunu, ali joj samo malo ča leži na svoji manjina. Sa svojom kritikom i Karl Heinz Lambertz, član gradjanskoga gremija, nije šparao. On je rekao da Europska unija mora osebito na to gledati, da podupiranja i subvencije zaistinu dospenu do manjin i im tako olakša djelovanje. Pred svim i ekonomski su manjinske regije čuda puti nedovršno razvijane, ča se mora minjati. Europska unija bi mogla ovako konačno pokazati kako važne su joj nje narodne grupe i da zame obrambu manjin ozbiljno, je rekao Lambertz.
Od strane gremija je uza to govorila i bivša austrijska EUpolitičarka potom parlamentarka u Republiki Sloveniji a u medjuvrimenu potpredsjednica Fuen-a Angelika Mlinar, koruška Slovenka. Ona se je osebito brinula za manjine bez državljanstva. Već od 100.000 Europejcev i Europejkov pripada toj kategoriji — čuda puti člani narodne grupe Romov i Sintov. Mlinar je argumentirala, da su to ljudi, ki su pred svim zbog geopolitičkih i povjesnih uzrokov zgubili državljanstva, ali da su ipak gradjani i gradjanke Europe, ki tribaju obrambu Europske unije.
Ali u okviru saslušavanja nisu samo organizatori Mspi-a došli k riči, nego i zastupniki u Europskom parlamentu. Oni su imali mogućnost zastupati i izraziti svoje mišljenje o ovoj inicijativi i staviti pitanja, odnosno kritizirati. Najveći dio ovih zastupnikov i zastupnic se je jako pozitivno izjavio i želji pozitivni rezultat za Mspi. Pred svim je jasno nastalo, da su manjinska prava i temeljna prava, ka još svenek nisu dovoljno ispunjena, i da su potribni posebni zakoni da se osiguraju podupiranja za manjine. Potribne su zato aktivne mjere, ke i očuvaju manjinske jezike i kulture. To naravno znači, da se ne samo potribuju pravila, nego i dovoljna pinezna sredstva.
Ali dokle se ne zaključu nekakove obaveze za države članice Europske unije, se vjerojatno neće čuda moći dostignuti ni poboljšati — kako je to rekao Joxe Pernando Barrena Arza, član Live europske frakcije.
Valentin Inzko, koruški Slovenac i predsjednik Narodnoga sveta koroških Slovencev, i jur duga ljeta visoki predstavnik Bosne i Hercegovine, je zvana toga natuknuo ideju utemeljenja Europskoga centra za jezike, da se podupira jezična šarolikost Europe i kroza to znaju jačati manjinske i regionalne jezike u Europskoj uniji.
Svakako ima manjinska tematika veliki potencijal za konflikte. To zna i Hannes Heider, zastupnik iz Austrije, ki pripada socijalističkoj frakciji. On je osvidočen, da konflikti samo zato postoju, da se i riješu. Rekao je, da mu je kao Austrijancu poznato, da politika, ča se tiče manjine i narodne grupe, ne svenek agira diplomatski. Pri saslušavanju su pred svim službeni rumunjski zastupniki bili jako kritični i protivnički govorači gradjanske inicijative. Ramona Strugariu je naime predbacila predsjedniku Fuen-a i nje kolegu u parlamentu Europske unije Lorántu Vinczetu, pristranost i da je on simpatizant Viktora Orbána. Zato se ona pita, je li ova gradjanska inicijativa s Mspi zaistinu samo ispunjenje Orbánove agende?
Stav Rumunjske k ovoj inicijativi ali nijednoga nije u velikom razočarao, jer je ona odbijala Mspi jur od ranoga početka. Naime, Rumunjska je bila i jedina država ka je predala žalbu protiv Mspi.
Kao jedna od zadnjih točak saslušavanja je onda mogao još gradjanski gremij, odnosno organizatori Mspi-a, reagirati na komentare i mišljenja zastupnikov i zastupnic parlamenta. Daniel Alfreider, potpredsjednik Fuen-a Ladinac iz Južnoga Tirola je zato još jednoč apelirao, da je potribno da se ulakša pristup za financijsko podupiranje i subvencije, pred svim i za manje narodne grupe, i da Europska unija konačno stavi zlamenje za svoje manjine i tako pokaže poštovanje za manjinsku kulturu, jezike i identitet.
Predsjednik saslušavanja Juan Fernando Lopez Aguilar je na koncu sumirao impresije ovoga dopodneva i razjasnio da je bilo saslušavanje jako važno za bolje razumivanje ciljev i traženja Mspi-a. On očekuje finalnu odluku o realizaciji Minority SafePacka za sredinu januara 2021. ljeta.
Po tom su nazočni morali brzo napustiti dvoranu, u koj se je održalo saslušavanje. Zato, jer se je morala točno čistiti i dezinficirati — pozdrave od korone!
(Dijana Jurković)