2019. ljeta je Minority Safe­Pack inicijativa došla do p­o­zitivnoga konca. Potpisali su onda 1,123.422 ljudi iz cijele Europe, tako da se Europ­ski parlament mora baviti  o­vom gradjanskom inicijativom, ka sadržava pravne predloge za očuvanje nacionalnih i autohtonih manjin kako i njevih jezikov i kulturov. Cilj je osiguranje i čvrš­ćenje pravnih odredab, odnosno zakonov za narodne grupe i manjine u Europi. 15. oktobra je konačno došlo do javnoga saslušavanja ove inicijative u parlamentu Europske unije.

BRUXELLES — Po pobira­nju potribnih potpisov za Minority SafePack inicijativu i prihvaćanju te inicijative kroz Europsku komisiju, je saslu­ša­vanje bilo sljedeća velika točka na agendi za mogući uspjeh i realizacije gradjanske inicijati­ve, ku je koordinirala i osnovala Federalistička unija Europskih narodnosti (Fuen).

U okviru ovoga saslušavanja su eksperti kot i gradjanski gre­mij inicijative predstavili svo­je predloge, med drugim zastupnikom u Europskom parlamentu, Europskoj komisiji i Vijeću Europe. Organizaciju i koordinaciju ove priredbe su imali naprik tri odbori, naime odbor za slobodu, pravosudje i nutarnje, odbor za kulturu i obrazovanje kako i odbor za predstavke. Oni su i odslali pre­dsjedničtvo, ko je peljalo kroz saslušavanje.

Prvi važan dio je bila preze­n­tacija Minority SafePack inicijative (Mspi), ku je preuzeo pred­sjednik gradjanskoga gre­mij­­a Hans Heinrich Hansen. On je dao predleg o razvitku incijative, ka je bila odbijena kod prve registracije. Stoprv kod drugoga puta su Mspi nai­me prihvatili. Ali zbog teškoga p­o­četka je narasao velik solidaran pokret za ko je jako za­hvalan, je naglasio H. H. Hansen. Njemu se je priključio i nekadašnji zemaljski poglavar Južnoga Tirola, Luis Durnwal­der, ki je opomenuo nazočne na jezičnu šarolikost Europske unije, i da ta postoji ne samo zbog različnih državnih članic, nego i pred svim zbog manjin i narodnih grup. Tako je kritizirao, da je lipo da se Europ­ska unija zalaže za svoju floru i faunu, ali joj samo malo ča leži na svoji manjina. Sa svojom kritikom i Karl Heinz La­m­bertz, član gradjanskoga gremija, nije šparao. On je rekao da Europska unija mora oseb­i­to na to gledati, da podupira­nja i subvencije zaistinu dospe­nu do manjin i im tako olak­ša djelovanje. Pred svim i ekonomski su manjinske regije ču­da puti nedovršno razvijane, ča se mora minjati. Europska uni­ja bi mogla ovako konačno po­kazati kako važne su joj nje na­rodne grupe i da zame obra­m­bu manjin ozbiljno, je rekao Lambertz.

Od strane gremija je uza to govorila i bivša austrijska EUpolitičarka potom parlamen­tarka u Republiki Sloveniji a u medjuvrimenu potpredsjed­nica Fuen-a Angelika Mlinar, koruška Slovenka. Ona se je os­ebito brinula za manjine bez državljanstva. Već od 100.000 Europejcev i Europejkov pripada toj kategoriji — čuda puti člani narodne grupe Romov i Sintov. Mlinar je argumentira­la, da su to ljudi, ki su pred svim zbog geopolitičkih i povjesnih uzrokov zgubili držav­ljanstva, ali da su ipak gradjani i gradjanke Europe, ki triba­ju obrambu Europske unije.

Ali u okviru saslušavanja ni­su samo organizatori Mspi-a došli k riči, nego i zastupniki u Europskom parlamentu. Oni su imali mogućnost zastupati i izraziti svoje mišljenje o ovoj inicijativi i staviti pitanja, odnosno kritizirati. Najveći dio ovih zastupnikov i zastupnic se je jako pozitivno izjavio i želji pozitivni rezultat za Mspi. Pred svim je jasno nastalo, da su m­anjinska prava i temeljna pr­a­va, ka još svenek nisu dovoljno ispunjena, i da su potribni posebni zakoni da se osiguraju p­odupiranja za manjine. Potri­bne su zato aktivne mjere, ke i očuvaju manjinske jezike i kul­ture. To naravno znači, da se ne samo potribuju pravila, ne­go i dovoljna pinezna sreds­tva. 

Ali dokle se ne zaključu nekakove obaveze za države članice Europske unije, se vjerojatno neće čuda moći dostignuti ni poboljšati — kako je to rekao Joxe Pernando Barrena Arza, član Live europske frak­cije. 

Valentin Inzko, koruški Sl­o­venac i predsjednik Narodnoga sveta koroških Slovencev, i jur duga ljeta visoki predstavnik Bosne i Hercegovine, je zvana toga natuknuo ideju ute­meljenja Europskoga centra za jezike, da se podupira jezična šarolikost Europe i kroza to zna­ju jačati manjinske i regionalne jezike u Europskoj uniji.

Svakako ima manjinska tematika veliki potencijal za ko­n­flikte. To zna i Hannes Heider, zastupnik iz Austrije, ki pripa­da socijalističkoj frakciji. On je osvidočen, da konflikti samo zato postoju, da se i riješu. Re­kao je, da mu je kao Austrija­n­cu poznato, da politika, ča se tiče manjine i narodne grupe, ne svenek agira diplomatski. Pri saslušavanju su pred svim službeni rumunjski zastupniki bili jako kritični i protivnički govorači gradjanske inicijativ­e. Ramona Strugariu je naime predbacila predsjedniku Fuen-a i nje kolegu u parlamentu Eu­ropske unije Lorántu Vinczetu, pristranost i da je on simpati­zant Viktora Orbána. Zato se ona pita, je li ova gradjanska ini­cijativa s Mspi zaistinu sa­mo ispunjenje Orbánove agende?

Stav Rumunjske k ovoj inici­jativi ali nijednoga nije u velikom razočarao, jer je ona odbijala Mspi jur od ranoga po­četka. Naime, Rumunjska je bila i jedina država ka je predala žalbu protiv Mspi.

Kao jedna od zadnjih točak saslušavanja je onda mogao još gradjanski gremij, odnosno or­ganizatori Mspi-a, reagirati na komentare i mišljenja zastupnikov i zastupnic parlamenta. Daniel Alfreider, potpredsjed­nik Fuen-a Ladinac iz Južnoga Tirola je zato još jednoč apelirao, da je potribno da se ulakša pristup za financijsko podupiranje i subvencije, pred svim i za manje narodne gru­pe, i da Europska unija kona­č­no stavi zlamenje za svoje ma­njine i tako pokaže poštovanje za manjinsku kulturu, jezike i identitet. 

Predsjednik saslušavanja Juan Fernando Lopez Aguilar je na koncu sumirao impresije ovoga dopodneva i razjasnio da je bilo saslušavanje jako va­žno za bolje razumivanje ciljev i traženja Mspi-a. On očekuje finalnu odluku o realizaciji Mi­nority SafePacka za sredinu januara 2021. ljeta.

Po tom su nazočni morali brzo napustiti dvoranu, u koj se je održalo saslušavanje. Za­to, jer se je morala točno čistiti i dezinficirati — pozdrave od korone!

(Dijana Jurković)

Kategorije