Karikatura 18.11.2011
sri, 16/11/2011 - 18:27P. Palković
P. Palković
Na gradišćanski zemaljski svetak, na Martinju 11. novembra, zemaljski poglavar Hans Niessl je i ljetos opet odlikovao zaslužne Gradišćance i Gradišćanke za njevo djelovanje u korist zemlje. To je činio u Liszt-centru u sridnjogradišćanskom Rajnofu (Raiding). Med 140 odlikovanih su i mnogi gradišćanski Hrvati a visoko odlikovanje je dostala i dvor. savj. mr. Edita Mühlgaszner, odlazeća nadzornica za hrvatsko školstvo u Gradišću.
Folklor je naša domena, u folkloru smo jaki, to nam je sigurno skupni hrvatski, bolje rečeno slavenski jerb, bašćina, a to se imamo zahvaliti pred svim i prijateljem, dobročiniteljem i angažiranim ljudem u samoj Hrvatskoj — ki su se svenek zalagali i za hrvatske zajednice i izvan njevoga domaćega područja a tako, naravno i za gradišćanske Hrvate.
Ako te dakle tvoja ruka ili tvoja noga na grih pelja, odsići ju i hiti od sebe, bolje ti je kljastomu i šantavomu nutar pojti u život, nego da te s dvimi rukami ili nogami hitu u oganj vječni. /Mt,18.8./
Kip Divice Marije more ublažiti boli onomu, gdo vjeruje u nju. To su dokazali stručnjaki. Vjerni ljudi laglje preobladaju konflikte, krize i stres. To svenek nanovič potvrdjuju empirijske študije. Stručnjaki sveučilišća u Oxfordu su objelodanili aktualan eksperiment: 12 katoličanov i isto toliko ateistov je gledalo marijansku sliku i neku drugu neutralnu. Neposredno potom su probandi strujom udareni i oni su morali ocijeniti bol. Rezultat je bio jasan: Katoličani su ćutili za 10 % manje boli.
„Bože, udili mi vedrinu duha, da prihvatim ono, ča ne morem minjati, daj mi hrabrost, da minjam, ča minjati morem i mudrost, da razlikujem jedno od drugoga.“
Ov citat, ki se pripisuje teologu Friedrichu Christophu Oetingeru, je jako popularan. On odgovara i za vrime. Sunce, vihor, nevrime, godinu i snig sigurno minjati ne moremo. Ipak je u človiku diboko zakorenjena želja, da bi nadjačao prirodne sile.
Kolikogod da je u hrvatskoj povijesti bilo škurine i nesigurnosti, zla i pogibelji, u vrimeni dobroga i smirenoga života su preoci pjevali poneseni iskonskim veseljem vlastitoga bitka. U ti razdoblji je tradicija oblikovala društvena zabavljanja uz vino s brojnim finesami u pravili ponašanja. Druženja uz piće bile su zgode za otkrivanje osobnosti, životnih potrebov, poriva i skrivenih željov, pokretale su se ponekad zajedničke neke akcije, donosile odluke, uskladjivala mišljenja, dogovarala se izmjena dobar...
Pri naticanju u recitiranju pjesmic i čitanje teksta školari dolnjih razredov moraju recitirati gradišćanskohrvatsku pjesmicu a starji školari moraju prezentirati tekst, koga su mogli pripraviti. Naticanje su priredili 13. oktobra u medjuvrimenu po 16. put u osnovnoj školi »Mihovil Naković« u Koljnofu (Ugarska).