Ako zaminimo vindiški s gradišćanskohrvatski otkrit ćemo „ganjku“!

Petar Tyran

Kljetu, 2021. ljeta, Gradi­š­će će veliko slaviti 100 ljet postojanja kao naj­mladja savezna zemlja tada nove Republike Austrije. U Ko­ruškoj jur ljetos slavu »100 ljet koruškoga narodnoga gl­a­sovanja“ pri čemu je stanovničtvo u tadašnjoj južnoj Koruškoj po raspadu Austro-Ugarske Monarhije — uz 80 posto nimškoga pred svim i 60 posto, dakle većinom slo­vensko — jasnom većinom od­lučilo da će južna Koruška ostati kod Austrije a ne da će se pripojiti tadašjnoj novostvorenoj kraljevini Slovencev, Hrvatov i Srbov (Shs), ča je pak kašnje, po najprvom po­ku­šajem kolaboracije s Tretim Reichom nastala komu­ni­sti­čka Jugoslavija.

Papa Franjo osudio terorizam kao po­ku­šaj podrivanja medjuvjerskoga dijaloga

Nedavni teroristički napadi u Beču i Nici pokušaj su pod­rivanja medjuvjerskoga dijaloga i suradnje, rekao je 4. novembra papa Franjo. Tije­kom svoje tajedne audijencije, Franjo je rekao da se sve okrutniji obliki terorizma ši­ru Europom, a posebice je spomenuo napade u Austriji i Francuskoj. Poglavar 1,3 milijarde katoličanov diljem svita nazvao je napade „žalosnimi dogadjaji ki nasiljem i mržnjom pokušavaju potkopati bratsku medjureligij­sku suradnju“.

Po teroru u Beču: Austrijski ministar Karl Nehammer priznao propust u djelu policije

Potom kad je kratko po tero­rističkom napadu slovačka policija izvijestila da je prije nekoliko miseci upozorila au­strijske vlasti na 20-ljetni Kuj­tima Fejzulaija, napadača iz Beča ki je 2. novambra nav­e­čer u pucnjavi u središću gra­da ubio četiri osobe i ranio njih već od 20, austrijski m­i­nistar unutarnjih poslov Karl Nehammer je na konferenci­ji dva dane po napadu u Be­ču priznao propust austrij­ske policije.

Tagovi: 

Smimo mladim reći i pokazati da se kolo kreće — kamo? To neka pak oni odluču!

Petar Tyran

Probudila se je domaća manjinska scena ili se barem zbudja u pogledu na mlade ljude, na narašćaj i u hrvatskoj društvenoj sceni kako u Beču tako i u Gradiš­ću. Ča nas spunjuje s takovim optimizmom? Zač ov srebrni trak na horizontu? Ča je uz­rok ovomu zaufanju? Mogli bi ta novi početak u manji­n­skopolitičkom angažmanu vi­diti u nedavnom postavljanju dvojezičnih seoskih/gradskih tablic u Beču — po inicijativi mladih ljudi u okviru djelokruga Hrvatskoga centra. A pak već nije dugo duralo da se je i Hrvatski akademski klub pojavio sa spodobnom temom najprvo u podcastu u okviru online izdanja NG-a a pak i s pozivom na diskusiju u Kugu u Velikom Borištofu, kade su se hakovci pojačano sadržajno i personalno usi­dri­li i ućaćili u zadnji ljeti.

Kurz: „Austrija ide u drugi lockdown, upeljamo i policijsku uru od 8 navečer do 6 ujutro“

Ov lockdown je malo labaviji (lockerer) u odnosu na protuliće jer trgovine, čuvarnice i osnovne škole ostaju otvo­rene. Po Francuskoj, Nim­škoj i Belgiji, novi lockdown proglasila je subotu, 31. ok­to­bra i Austrija a počeo je utorak, 3. novembra. 

Kongres FUEN-a virtualno je odobrio koranapandemiji prilagodjene statute

Federalistička unija europ­skih narodnosti (FUEN) u su­botu, 24. oktobra iz svojega ureda u Berlinu je koordinirala svoju virtualnu generalnu sjednicu, ku su peljali ne­davno novoodibrana general­na tajnica Éva Pénzes, pre­d­sjednik Loránt Vincze i koordinator projektov Matic Germošek uz tehničku pripomoć u vezi s povezivanjem putem interneta u virtualnom svitu. U ovom svojem spraviš­ću FUEN je mi­njala svoja pr­a­vila, štatute, da more i u izvanredni slu­čaji donašati od­luke. Generalna sjednica je svojom odlukom putem vir­tualne veze pravilam dodala članak, ki omogućuje da delegati moru elektronskim pu­tem glasovati kao i da prezidij more online izvr­ša­vati dj­e­lo. Uza to su zaklju­čili ko­ro­na rezoluciju. FUEN ima već od 100 učlanjenih društav i organizacijov iz brojnih na­rodnosti iz 35 europskih dr­žav, med njimi i Hrvatsko kul­turno društvo u Gradiš­ću i Hrvatski centar u Beču.

Čim smo prosvitljeniji i kulturniji tim multipliji imamo identitet!

Petar Tyran

Polazimo do teze da človik, osoba, čim je prosvi­t­­ljenija (aufgeklärt) i šk­o­lovana, čim već je kulturna a i otvorena prema drugim ljudem i drugomu okružju, tim laglje preuzima i jezik, kul­tu­­ru, način života drugih tim la­glje i brže preuzima i osobine drugih — ljudi, narodnosti i narodov.

A sada minjajmo stranu i polazimo od antiteze, da člo­vik, osoba tim bolje i jače mo­re cijeniti, poštivati svoje, čim čvršća je usidrena u svojem krugu, čim već znam sama o sebi i o svoji i čim bolje je školovana u znanju o sebi i o svoji i čim bolje zna argumen­tirati u korist sebe i svojih.

Umjesto za proslavu nacionalnoga praznika Austrijanci sredstva donirali Hrv. Caritasu

Veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj dr. Markus Vuketić odlučio je da se zbog epidemiološke situacije sve­č­a­ni program i domjenak prigo­dom austrijskoga nacionalnoga praznika, ki se redovito obilježava 26. oktobra, ovo ljeto neće održati uživo. 

ZAGREB — Sredstva nami­njena obilježavanju ovogodiš­njega Nacionalnoga praznika Republike Austrije darovat će Hrvatskomu Caritasu, progr­a­mu »Za 1000 radosti«, čiji je fond usmiren na pomaganje obitelji u potrebi ke prolazu kroz teškoće zbog bolesti, nezaposlenosti, potresa ili pandemije Covid-19.

Tagovi: