Društvo gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj Dghu svečuje 20. obljetnicu utemeljenja odnosno postojanja. Tim povodom su u subotu, 26. marca u Sambotelu držali svetačnu sjednicu, bogat kulturni program s predavanji i dokumentarnom izložbom, a na kraju pak s obiljnim bifeom. Predsjednik Dghu, Csaba Horvat je prilikom ovoga jubileja podilio medalije zahvalnice.
Općina Koljnof je četvrtak, 24. marca potpisala partnerstvo s općinom Kiseljak u centralnoj Bosni (35 km sjeverozapadno Sarajeva i ima 24.000 stanovnikov). Na općinskoj razini za Koljnof je ovo prvo oficijelno partnerstvo s drugom općinom. Predvidjaju suradnju na gospodarskom polju — a načelnik Koljnofa Feri Grubić si očekuje pomoć na kulturnom i školskom polju. Kao prvi korak kanu na misecdan pozvati dvi učiteljice iz Kiseljaka, ke bi pomagale pri podučavanju hrvatskoga jezika u osnovnoj školi u Koljnofu.
Hrvatska rock-grupa Elektrikeri iz sridnjega Gradišća je odlikovana nagradom »Mini-Metron« 2010. Ovu godišnju nagradu za angažiran narašćaj je Hrvatski centar u Beču dodilio jur po treti put. Elektrikeri jaču vlašće kompozicije na hrvatskom i engleskom jeziku. Dobitniki su 1. Panonskoga festivala protestnih jačak. Pri naticanju International live award 2009. su položili 3. mjesto. Član žirija Lidija Novak je istaknula, da se Elektrikeri svojom muzikom angažiraju za hrvatski jezik a to ne samo unutar gradišćanskohrvatske scene nego i izvan.
Skoro nemoguće je, da gdo od nas ne pozna Sniguljicu, Črljenkapicu, Ivicu i Maricu ili Trnoružicu. To su povidajke našega ditinstva. Manje je poznato, gdo je pobrao i publicirao te narodne povidajke. Zbirke u dvi sveski Dičje i obiteljske povidajke (Kinder- und Hausmärchen), izašle 1812. i 1815. su publicirali braća Grimm (Gebrüder Grimm), Jacob i Wilhelm Grimm. Dičja fantazija bi bila čuda siromašnija prez ovih nam dragih povidajkov.
Rodjeni Maloborištofac Milan Vuković još do 24. aprila izlaže svoja umjetnička djela u galeriji Trudice Domnanović u Velikom Borištofu. U izložbi s naslovom „krajoliki“ Vuković kaže seoske impresije iz ciklusa »Pannonia aeterna/Vječna Panonija«.
Sve već ljudi djela pod uvjeti, ki za njevo djelo nisu povoljni. Amerikanske činovnike negdo svake tri minute prekine pri djelu, je izvidilo sveučilišće University of California, Irvine. Ti podatki sigurno odgovaraju i za nas. Da bi se po prekidu posla človik opet mogao koncentrirati, projde 25 minut. Većina ljudi tolerira prekide, kad druge ne kani razočarati.
Glazbena kritičarka nas ovom prilikom podsjeća i na to da je Lisztov koncert u Zagrebu bio takaj i politikum. Zdenka Weber: „U ovom ljetu glazbeni svit obilježava dvi obljetnice skladatelja čiji opus nisu samo znatno obogatili europsku glazbu nego su i doprinesli nje razvoju u smiru utemeljenja novih oblikov i novoosvojenih slobod glazbenoga jezika. Ugarskoga skladatelja Franza Liszta (Ferencz Liszt Doborján, Rajnof, Raiding, danas u Austriji, * 22. oktobra 1811. - † Bayreuth, 31. julija 1886.), koga se spominjamo u prigodi 200.
ŽELJEZNO — 2011. stoji u znaku kompozitora i pijanista F. Liszta, ki se je rodio pred 200 ljeti u malom selu sridnjega Gradišća Rajnof (Raiding), kade je njegov otac bio upravitelj kneza Esterházyja. Da bi se to vridno svečevalo Zemaljska vlada skupa s društvom Kultur-Service Burgenland je izdjelala plan za mnoge koncerte i izložbe na različni mjesti. 16. marca su otvorili izložbu u Zemaljskom muzeju u Željeznu.