U hrvatskom jeziku imamo glagole, ki imaju sufikse -ova-, -eva- i –iva-, kako su to na primjer glagoli kupovati, stanovati, trgovati, kraljevati, posudjivati. Ovi glagoli činu i posebnu grupu kod tradici­onalnoga podiljenja glagolov u različne vrsti (to je šesta vrst, za sve, ke to zanima), jer im je skupno, da se u pre­zentu minja osnova (Wortwurzel, Wortstamm) i da se konjugiraju po je-konjugaciji. Zato nije pravilno „Stano­vam Beči.“ nego „Stanujem Beči.“ ili „To ti zabranjivam!“ nego „To ti zabranjujem!“

Zač je to tako? Pogledajmo si ovu glagolsku vrst točnije: Ka­ko smo vidili u zgornji dvi primjeri, je kod konjugiranja došlo do promjene izvornoga infinitivnoga oblika (Infinitivstamm): sufikse -ova, i –iva- smo nadomjestili sufiksom -u, ter smo tako dostali novu prezentsku osnovu (Präsensstamm), ka glasi: stanova-ti > stanu-; zabranjiva-ti > zabra­nju-.

Sada, kada nam je nova osnova poznata, tribamo još samo dodati nastavke je-konjugacije: kupovati: kupu-jem, kupu-ješ, kupu-je, kupu-jemo, kupu-jete, kupu-ju. Isto tako: vkanjevati: vkanjujem, vkanjuješ, vka­njuje, vkanjujemo, vkanjujete, vkanjuju ili stugivati: stugujem, stuguješ, stuguje, stugujemo, stugujte, stuguju. Nabrojit će­mo još nekoliko glagoglov: zahvaljivati – zahvaljujem, darivati – darujem, zagradjivati – zagradjujem, zabranjivati –za­branjujem, povišivati – povišujem, suživati – sužujem, izjednačivati – izjednačujem, poštivati – poštujem, bičevati – bičujem, izgradjivati – izgradjujem.

Primjeri u rečenici:

Ona si već ne sužuje sama svoje haljice, jer već ne vidi ta­ko dobro. Svako ljeto mi da­ruje za rodjendan kitice! Zač povišuješ svoj glas?

Za kraj ćemo još napomenuti da su se s vrimenom u­domaćile i neke dublete, ča je ali ipak rijetkost, jer se obično i u gradišćanskohrvatski govori pridržavamo pravil iz hrvatskoga jezika. Jednu takovu iznimku predstavlja glagol približavati – približujem (rjedje i: pribli­žavam). Zato je pravilno: Jur se približujemo/približavamo k morju.#

(Zorka Kinda Berlaković; 101.)