Jezična politika u većjezičnoj državi regulira odnos jezikov med sobom, njev status i njevu funkciju u društvu. Jezična politika more služiti čuvanju neke jezične zajednice, ali ona more i potlačivati jezičnu manjinu, ako joj ograničuje hasnovanje manjinskoga jezika kot je to slučaj s gradišćanskohrvatskim u Austriji. Nijedan Gradišćanski Hrvat ne more pojti tako jednostavno na placu i se pominati po hrvatsku. Dandanas si svaki premisli, je li je dostojno hasnovati hrvatski jezik.
Zač Austrijanski ustav i Državni ugovor ograničuju hasnovanje jezika?
Austrija je jednojezična država. U članu 8 Austrijanskoga ustava je nimški jezik proglašen državnim jezikom. Polag člana 7 Austrijanskoga državnoga ugovora su gradišćanskohrvatskoj manjini zagarantirana odredjena jezična prava. Ali hasnovanje gradišćanskohrvatskoga jezika je u Austriji jako ograničeno, iako je on službeni jezik. Austrija nima eksplicitnu jezičnu politiku, ku bi ostvarivala jezičnim planiranjem.
Ako su pravniki za zakone, gdo je pak za pravilno hasnovanje jezika?
Jezična prava se ne tiču „pravilnoga“ ili „nepravilnoga“ hasnovanja jezika. Jezične kodifikacije normov, jezična politika i govorna kultura nisu zadaća pravnikov i državnih tijel, nego su predmet jezičnoga planiranja i jezičnih akademijov.
Gdo bi morao planirati jezik?
Glavni subjekti jezičnoga planiranja bi morali biti
- ministarstva
- znanstvene ustanove
- savjetodavna tijela kot je to Duden za nimški jezik
- vijeće za normu gradišćanskohrvatskoga jezika
- ugledni lingvisti
- i novinari medijev.
Ali strategija za razvitak gradišćanskohrvatskoga standardnoga jezika i kodificiranja njegovih normov ne postoji.
Zač ZIGH ne planira jezik?
Iako su prvi jezični planeri bili pisci gramatikov, u gradišćanskohrvatskoj manjini nijedno društvo ne investira u razvitak jezika. Još i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH), u kom je pred 11-imi ljeti napisana »Gramatika«, danas jeziku ne posvećuje onu pažnju, ka bi mu bila hitno potribna. Pred 20-imi ljeti je ZIGH utemeljen s ciljem planiranja gradišćanskohrvatskoga leksika. Do dana današnjega država Austrija Institutu nije dala punomoć za to, a još mu daje potribna financijska sredstva. Zigh je momentano jedno od mnogih društav, ka organiziraju izlete, predavanja, sastanke i druge kulturne termine i nima nakanjeno posvetiti se opširnomu djelu na jeziku. S utemeljenjem ZIGH-a 1994. ljeta je implementirana i Jezična komisija, ka je počela planirati leksik gradišćanskohrvatskoga jezika. Danas ov gremij nije aktivan. U gradišćanskohrvatskoj zajednici nijedno društvo ne kultivira jezik.
(Agnjica Csenar-Schuster)