Ste znali? - Ča djela Svitska zdravstvena organizacija (WHO)?

Za WHO ili Svitsku zdravstvenu organizaciju je 7. april osebujan dan. 1948. ljeta je stupio na snagu nje ustav (Verfassung). Kratica WHO znači World Health Organization. 193 zemlje svita su učlanjene u toj organizaciji, ka svoje sidišće ima u Ženevi (Genf). Ona ima zadaću skrbiti se za zdravlje svih ljudi ovoga svita. Konkretno to znači, da poduzima sve njoj moguće mjere protiv betegov, ki se moru prenašati. To su Aids, malaria, Sars ili gripa.

Tagovi: 

Ča piramida ima posla sa zdravom hranom?

Piramida zdrave hrane je plan, ki nam veli, ča bi tribali jisti svaki, da bi se zdravo hranili. Ona nam pomaže, da si očuvamo zdravlje i kondiciju. Amerikan­sko Ministarstvo po­ljoprivrede je prvu piramidu zdrave hrane objavilo 1992. ljeta, a 2005. su ju poboljšali. Da bi se is­taknuo pozitivan uticaj redovitoga športa na tijelo, je na jednoj strani namoljan špor­taš, ki biži gori po piramidi kot morete viditi na sliki. 

Tagovi: 

O Kulturnoj nagradi gradišćanskih Hrvatov

Kad sam još dalekoga 1990. ljeta bio predložio tadašnjemu predsjedničtvu nadregionalno­ga folklornoga ansambla Ko­lo-Slavuj, da je stara dob da si sami stvorimo veliku i važnu kulturnu nagradu za istaknute ličnosti iz naše hrvatske zajed­nice, nije bilo nikakovoga otp­o­ra, a vrijeda se je rodila jasna suglasnost. Malo kasnije sam to pre­dložio i odgovornim u Hrvatskom akdemskom klu­bu i HGKD-u u Beču a samo kratko po tom i hrvatskim društvam u Gradišću: Svi su bili zato, da bi pokrenuli ovakovu nagradu da bi odlikovali naše i ličnosti iz većinskoga naroda, ki su se istaknuli u našem smi­slu. Ipak su neki na početku s­umljali, npr.: znamo li to?, gdo će to dodiliti?, komu će­mo dati?, imamo zaslužnih ličnosti? itd. Za to smo u najkra­ćem času našli rješenje:

 

To triba biti nagrada ku dodiljuje najviši gremiji koga smo tada bili u stanju formirati, naime »Jour fixe«, ki je kasnije postao Koordinacijski odbor gradišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov. U tom Koordinacijskom odboru smo uspi­li sakupiti i udruge iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske a — ča je uvijek bio naš problem po raspadu Monarhije — takaj i različne političke i društvene svitonazore.

 

Moramo imati i nešto, u če­mu mnoge od nas ne razdvaja partijska politika niti različni manjinskopolitički stavi i pozicije. Moramo u čemu pokazati i se dokazati da smo iz „iste vriće“, iako rastrovašeni i pošicani na različni polji, ka su ponekad čemernije a pone­kad i bolje gnjojena zemaljski­mi, saveznimi a u novije i europskimi dotacijami. U pogledu na »Kulturnu na­gradu gradišćanskih Hrvatov« su se na­šli svi i smo se do sa­da još uvijek mogli ujediniti na istaknute ličnosti, ili — kako ov­put — na grupu. I uvijek smo po ponekad i dosta otvoreni di­skusija mogli reći, da su koncem kon­ca svi stali za tom odlukom.

Tagovi: 

Napretkovac Filip Zloušić 60 godina

Dugogodišnji predsjednik HKD-a NAPREDAK Beč, prof. Filip Zloušić 11. ožujka navršio je 60 godina. Tim povodom slavljenik najprvo je ozvao na misu u crkvu Am Hof a poslije toga na domje­nak u restoran Landsknecht svojih domorodaca Petra i Sanje Filipović. U sljedećem donašamo izvatke iz propovjedi odnosno hvalospjeva fra Željka Bakovića pri sv. misi.

 

„Večeras budimo kao obitelj, prijatelji i vjerni­ci ujedinjeni u radosti našega brata Filipa koji slavi 60 godina života jer to je i naša radost — radovati se jedni s drugima! Molimo zajedno Boga — Boga milosrda i ljubavi za snagu svjedočanstva i uvijek no­vu priliku otkrivanja tko sam i što želim biti. Ne­ka ova misa i večer pokažu snagu zajedništva u kojem čovjek postaje vidljivo lice Božje, dr­a­gi Filipe i dragi prijatelji, do­b­ro došli na molitvu zahva­lji­va­nja i ustrajnosti pokazati pra­vu sn­agu duha i prijateljstva!

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Pomoć dici i udovicam

Nije moguće točno ustanoviti, koliko udovic, sirotic i majkov bez muža i sina je os­talo po Prvom svitskom boju. NAŠE NOVINE u 24. br. 1916. javljaju za Mošonsku županiju, ada za jednu maljucku županiju!!!: 11.063 sirotic. Danas smo previše zauzeti još s dogadjaji iz Drugoga svitskoga boja, jer nas to i danas još jako tangira. Naj­jednostavnije je postaviti se pred naše bojne spomenike i redom pojt po imeni i stani. A ni to nije točno, jer ni Črljeni križ nije mogao na sva pitanja odgovoriti točno, nije se mogao potvrditi svaki spa­li ili zgubljeni iz boja. U na­šoj krajini je nastao i prob­lem s tim, da se je minjala 1921. država, iz Ugarske u Austriju, ke se na početku n­isu najbolje pogadjale. U Ugarskoj je bio odgovoran za udovice i sirote tzv „Hadse­gélyező Hivatal“ (Ured za bojnu pomoć) kod ugarskoga Honved ministarstva, u Au­s­triji „Kriegsfürsorgeamt des k. u k. Kriegsministeriums“.

Hrvatski centar i Napre­dak nastavljaju s Razgovori u Centru o „1914. i Hrvati“

Na tretom po redu »Razgovoru u Centru« 12. marca je bio gost „Razgovora“ povjesničar, teolog i profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest Bečkoga sveučiliš­ća, v.r. prof. dr. Alojz Ivanišević. U svojem znanstvenom djelovanju se je Ivani­š­e­vić pretežno bavio pitanji na­cije, religije i konfesijov u istočnoj i jugoistočnoj Europi, tr kulturnom i socijalnom poviješću jugoistočne Europe, kao i pisanom poviješću te regije. Domaćin večeri Pe­tar Tyran prof. dr. Ivaniševića pamti uz ostalo kao aktivnog člana folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, kao i aktivnoga rukometaša i sportaša.

Tagovi: 

Ste znali? - Kako se prosi?

Ne prosi svaki človik rado. Prošnju bi drugi mogao odbiti. Zato mnogokrat prošnju ne formuliramo optimalno, ar unajper očekujemo negativan odgovor: „Vjerojatno n­i­maš vrimena, ali…“ „Vjerojat­no potribujem preveć, ali...“. Tim relativiramo šansu na pozitivan odgovor. Bolje je da prošnju formuliramo neutralno, tako da človik, od ko­ga si kanimo isprositi po­moć, ima slobodu reći da ili ne. Kadakoč drugi prošnju igno­rira, kad ne zna, kako važno je prositelju, da mu ispuni pr­ošnju.

Tagovi: