O Prvom svitskom boju: Rekviriranja kod ljudi

Da bi u boju mogli osigurati opskrbljenje velike vojske hra­nom su po 1915. ljetu odredili rekviriranja. Kvote je o­d­redio središnji državni ured (Közélelmezési hivatal) za prehranu. Špani su jur po žetvi upozorili stanovničtvo, da si osiguraju od tega kvo­tu, ku su im odredili od ure­da i oznanili u NAŠI NOVINA, jer po otprimljenju u središ­nje skladišće nije osigurano, da će im se kvota po pršoni osigurati. Najzad već ništ ne­će dojti! Država je regulira­la cijenu pšenice, hržulje, jar­ca i zobi, kašnje i drugih pr­e­hrambenih produktov, ipak nije mogla zaustaviti podra­že­nje za vrime boja, ko je iznašalo u četiri ljeti od 25 do 50%. Čudakrat su se pojavili i folišni pinezi, oživilo šmug­ljanje i prodavanje na črno.

Otvaranje »Rejpál doma« za manjine

U Šopronu su 28. februara otvorili Hrvatsko-nimški kul­turni centar u tzv. »Rejpál hiži«. U Šopronu i okolici ži­vi oko 1.000 Hrvatov kao i 2.500 Nimcev, ki kanu sku­pa koristiti prostorije u Rej­pál hiži. Zgrada leži u centru grada na Várkerület. »Rej­pál hiža« je prvobitno zgra­djena u renesansnom stilu u drugoj polovici 16. stoljeća. Po velikom ognju početkom 18. stoljeća su obnovili zgra­du, tako da se danas prezen­tira u baroknom stilu. Od 2007. ljeta je »Rejpál hiža« u vlasničtvu grada Šoprona.

Tagovi: 

»Metron« Paxom za jubilej — njeva društvena važnost i zasluga

Gradišćanskohrvatska pop-grupa PAXi odlikovana je  ku­lturnom nagradom Hrvat­skoga centra u Beču za 2013. ljeto. Nagrada nosi ime po Demetru „Metru“ Karallu i dodiljuje se od 2008. ljeta osobam ili grupam, ke se osebujno zalažu za hrvatstvo. Dosadašnji dobitniki su bili pjesnik i književnik An­ton Le­opold (2008.); Jurko Cvečko (tadašnji predsjednik Kulturnoga saveza Hrvatov u Slovačkoj) za 2009. ljeto a za 2010. nagradom »METRON« odlikovan je Ha­n­­zi Gabriel, koruški Slove­nac, stručnjak za tambure i zborovodja brojnih tambura­ških grup kao i autor knjige o tamburaškoj muziki. Za 2011. je odlikovan folklorni ansambl Kolo-Slavuj (uteme­ljitelji: dir. Mirko Berlaković, dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind) a za 2012. Joza Lavička, moravski H­r­vat, kulturni ak­ti­vist, književnik, autor, sabirač i čuvar narodnoga dobra moravskih Hrvatov u Češkoj i Beču.

Tagovi: 

Kako ćedu naši rubi dugo ostati kot novi?

Izbor praha za pranje rubi ovisi o osobni prioriteti. I prahom i gelom ćedu rubi nastati čisti, iako svaki ima od­re­djene preferencije. Prah je klasičar. Gel se lako rastvara i zato se preporuča za brze programe na niski temperatura pak i za tretiranje tv­r­dokornih flekov pred pranjem kot i za ručno pranje.

 

Zapravo nije potribno dodavati deterdžentu omekšivač (Weichspüler), ar prah za pra­nje rubi ga jur sadržava. Ipak postoji razlika med pratežom, ka je o­prana uz dodatak ome­k­šivača i one, ka je oprana prez njega. Uz doda­tak omekšivača je pratež glatka i meka, laglje se tig­la i du­g­lje izgleda kot nova.

Tagovi: 

Ste znali? - Zač glečer sve brže oslobadja led u morje?

Vjeruje se, da se je od gigantskoga glečera Jakobshav­na u Grenlandu 1912. odlomio ledeni brig, ki je udrio u Titanic. Jakobshavn je momentano najbrži ledenjak na svitu, velu glaciologi. Lede­njaki se općenito gibaju ili kližu zbog gravitacije i nutar­njih deformacijov leda. Led se lako lomi. Čim deblji je led, tim veći pritisak postoji na njega i ledenjak se počne kli­zati. On se kliže po terenu, na kom je nastao. Kot se pritisak povećava na ledenjak, tim već se tali led.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Crikva i vjera u boju

K.& k. Franjo Josip I., u ondašnji novina Ferenc Jo­žef, se po svojoj ugarskoj tituli nazivao i „apoštolskim kraljem“ po prvom ug. kra­lju Štefanu, ku titulu je papa Silvestar u ljetu 1000. darovao vladaru.To je značilo za kralja, a posebno za katoli­čanske Habsburgovce veliku obavezu. Katoličanska Cri­k­va je s Habsburgovci bila svenek jako usko povezana i za vrime boja sprohadjala sv­ojimi obredi, molitvami, po­svećenjem i brigom za vojake kroz cijeli Prvi svitski boj. Već u prvi dani po mobilizaciji su regimenti u Šopronu, Juri, Sambotelu, kako zna­mo i po naši seli, imali svetačne maše, velike prodike o domoljublju, spovide i prisegu na „vjernost vladaru i do­movini“. Crikva je na sve strani poškropila oru­ž­je i zmaljala se Bogu za po­bje­du austro-ugarske vojske.