Nimška prednjači u primanju izbiglic

Na sastanku čelnikov nim­ške vladajuće koalicije dogovo­reno je i ubrzanje procedure za dobivanje azila i izgradnje sklonišćev za azilante. Dogovor o ubrzanju dobiva­nja azila uključuje širi popis zemalj ke se iz nimške perspektive smatraju „sigurnimi“, a čiji gradjani uglavnom nimaju pravo na azil. Uz Sr­biju, Makedoniju i BiH, u tu kategoriju po novom spadaju i Kosovo, Albanija i ČG.

Jače sigurnosne mjere: »Schengen« na prekretnici: Europa vraća kontrole putnikov

Iako iz Europske komisije poručuju kako su „sloboda kretanja i »Schengen« ne­po­vratni“ tr kako Komisija mi­sli da nima potrebe za pro­mjenom schengenskih pravil, ni u svrhu poboljšanja sigur­nosti niti za kontrolu migracije, po vikend-sastanku ministrov unutarnjih poslov i prometa devet držav Europ­ske unije, održanoga u Pari­zu, već nego ikada dopeljan je u pitanje opstanak dosadašnjih načel slobode kreta­nja unutar schengenske zone.  Na sastanku na kom su bili i ministri iz Francuske, Nim­ške, Španjolske, Italije i Velike Britanije dogovoreno je da se pojačaju sigurnosne mjere na medjunarodni vlaki, a ministri su Europskoj komisiji predložili promjenu »Schengenskoga sporazuma o bezgraničnoj zoni unutar Europske unije«. 

Općinski savezi kritiziraju Sav. vladu

Gradišćanski zastupniki op­ćin kritiziraju zaključak saveza za novi ustavni zakon o smješćenju biguncev. Ovim bi mogao savez protiv volje zemalj i općin urediti smje­š­ćaje. Tako bi bila ugrožena autonomija općin — je za Hrvatski radio Orf-a Gradišće rekao Leo Radaković, predsjednik Gradišćanskoga saveza općin i ujedno i VP-na­čelnik u južnogradišćan­skom Pinkovcu.

Sjednica Savjeta za hrvatske iseljenike

Po drugi put se je u Zagrebu održala sjednica Savjeta vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Cilj gremija je, da pomaže Hrvatskoj vladi u kreiranju politike i aktivnos­ti u odnosu na Hrvate u dijaspori, kao i jačanje hrvatske zajednice. Sudjelovali su naj­ugledniji predstavniki hrvat­skih zajednic iz cijeloga svi­ta i zastupniki najvažnijih hr­vatskih institucijov. Zastupniki gradišćanskih Hrvatov su ddr. Stanko Horvat, pred­sjednik Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, G­abriela Novak-Karall, glav­na tajnica Hrvatskoga centra u Beču, Rado Janković, predsjednik Saveza Hrvatov u Slovačkoj, Lenka Kopřivová, potpredsjednica Udruge hrvatske manjine u Če­škoj i dr. Franjo Pajrić, pre­d­sjednik Hrvatske samouprave Šoprona (Ugarska).

Wolfgang Horvat predsjednik OHO-a

Za novoga predsjednika otvorenoga doma Borta (Oho) pri generalnom spravišću  ove kulturne institucije u juž­nogradišćanskoj Borti su od­­ibrali rodjenoga Cogrštofca, likovnoga umjetnika slikara Wolfganga Horvata, ki je do sada bio potpredsjednik u Oho-u. Tim je naslijedio pisca, filmaša i režisera Pe­t­ra Wagnera, ki se je povukao s predsjedničke funkcije.

Ljetni jezični tečaj za udubljenje gradišćanskohrvatskoga jezika

Prazniki su se počeli — ali ne za svakoga 

ŽELJEZNO — Od pandiljka, 6. julija do četvrtka, 9. julija je Narodna visoka škola u kooperaciji sa Zemaljskim šk­o­l­skim savjetom i s Pedagoškom visokom školom Gradišće po­nudila ljetni jezični tečaj za studente i učitelje na gradiš­ćan­skohrvatskom jeziku. Cilj te­ča­ja je bio poboljšanje jezičnih kompetencijov na materinskom jeziku. Ponavljali i izgradjivali su se temeljna gramatika i elementarni rječnik. Uza to je bi­la glavna točka produbljivanje govorne kompetencije. Javilo se je 14 učiteljic.