Predsjedničtvo Federalistič­ke unije europskih narodnih grup (Fuen), zastupniki Hr­vatskoga centra u Beču i ko­ruških Slovencev su petak, 30. oktobra bili na razgovo­ru u Ministarstvu vanjskih poslov. Gabriela Novak-Ka­rall od Hrvatskoga centra je tim prilikom predstavila ko­n­cept dvojezičnoga školskoga sustava za Beč. Predsjednik Fuen-a Hans Heinrich Han­sen i savjetnik za politička pi­tanja i zastupnik u Bruxelle­su Frank de Boer su pred­st­a­vili »Minotiy Safe-Pack« i mogućnosti financijske po­dr­ške nacionalnih manjin sa st­ra­ne matičnih zemalj i držav.

Predsjednik Europske komi­sije Jean-Claude Juncker i austrijski kancelar Werner Faymann (Spö) složili su se da „ogradam nije mjesto u Europi“, u telefonskom razgovoru 28. oktobra, rekla je glasnogovornica Komisije u Bruxellesu po austrijskoj na­javi da ćedu podići ogradu na granici prema Sloveniji. Ta telefonski razgovor se nasta­vlja na izjavu austrijske ministrice unutarnjih poslov Jo­hanne Mikl-Leitner (Övp), članice konzervativne stranke ka je najavila da će nje zemlja podići ogradu duž gra­nice sa Slovenijom, takaj čla­nicom Europske unije, radi kontrole priliva migrantov. 

Nimška kancelarka Angela Merkel suočena je s velikim protivljenjem unutar vlastite stranke prema nje politiki o­t­vorenih vrat. Naime, iz redov nje Kršćansko-demokratske unije u parlamentu su predložili obranu nimške granice u stilu »Berlinskog zida«, p­i­še britanski INDEPENDENT.

Slovenski premijer Miro Ce­rar izrazio je žaljenje za „ra­dikalnim“ potezom Orbáno­ve vlade jer smatra da bi to moglo dopeljati do domino-efekta u susjednimi državami, ali uz upozorenje da bi i Slovenija mogla upeljati oš­trije mjere kontrole granice, pa i nje zatvaranje za mi­g­ra­n­te ako bi svoju dosadaš­nju politiku prema migrantom o­bustavila Nimška u ku želji dojti većina migrantov ki se sad kreću balkanskom rutom.

Nova veleposlanica Republike Hrvatske u Republiki Au­striji, dr. Vesna Cvjetković je srijedu, 7. oktobra predala svoju vjerodajnicu austrijsk­o­mu saveznomu predsjedniku dr. Heinzu Fischeru. Velepo­slanica Cvjetković je rodjena u Dubrovniku i je u 1970.-i ljeti studirala teatrologiju u Beču. Kao hrvatska velepo­s­lanica u Beču je naslijedila Gordana Bakotu, komu je u 30. juniju po već od četiri lje­ti istekao mandat i ki se je vratio u Ministarstvo vanj­skih poslov u Zagreb.

U središću ćedu biti posebne mjere samoobrane kako bi se ograničila migracija, po­put vraćanja ljudi na granicu s Austrijom, rekao je bavarski premijer Horst Seehofer.

Povodom 60. obljetnice potpisanja Austrijskoga državnoga ugovora je delegacija Gradišćanskih Hrvatov i ko­ru­ških Slovencev bila na pohodu hrvatskomu premijeru, Zo­ranu Milanoviću i predsjednici Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Dariji Krstičević. Informirali su je o stanju u vezi s ispunjenjem Članka 7. Državnoga ugovora iz 1955. ljeta.

Hrvatski premijer Zoran Mi­lanović izjavio u vezi sa spo­rom sa Srbijom s pogledom na izbiglice „Kako bi bilo da ja velim Austriji i Ugarskoj ,Pustite Hrvatsku na mi­ru!’“. Zoran Milanović smatra i to, da je otvaranje pri­če o ulasku migrantov na Dubrovačko primorje podva­la onih ki širu paniku.

Srpski tabloidi *) su žestoko reagirali zbog zatvaranja gr­anice sa Srbijom: „Banda ustaška“, „Luđak vodi Hrvate u rat“… Najradikalniji je Informer ki je 24. sept. izašao s naslovom „Hrvati nas siluju, EU podržava“.

Glavni povod za sastanak mi­nistrov unutarnjih poslov u Parizu bio je koncem augusta spričeni po­kolj u brzom vlaku Thalys iz P­ariza pre­ma Bruxellesu i Am­ster­da­mu, kade je nekolicina putnikov uspila savladati i raz­oružati Marokanca Ayouba el-Khazzanija. Sa sastanka u Parizu stigao je dosad naj­jači udar na »Schengen«, a deset minis­trov predlaže da se ozakoni mo­gućnost ponov­no­ga upeljanja kontrolov id­en­titeta putnikov pri prelasku granic. Ministri ne tražu po­vratak na nekadaš­nje stanje, kad su postojale gra­nice iz­med držav, medjutim, nisu zadovoljni ni sadašnjom s­i­tuacijom u koj uopće nima ni­kakovih graničnih kontrolov, pa ni kontrolov potencijalnih teroristov.