Medijski centar CROATICA u Budimpešti organizacijsko je ustrojstvo ko, odlukom Skupštine Hrvatske državne sam­o­uprave, od 1. I. 2014. ljeta djeluje u okviru Izdavačkoga poduzeća. CROATICA ujedinjuje dva medije: Hrvatski gl­a­s­nik, tajednik Hrvatov u Madjarskoj, i Internetski radio hrvatske zajednice u Madjarskoj, Radio CROATICU. 

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je Njegovu svetost arhiepiskopa carigrad­skoga i ekumenskoga patrijarha Bartolomeja I. ki je bio na pohodu Hrvatskoj. 

ZAGREB/ISTANBUL —Prilikom susreta predsjednica Grabar-Kitarović i ekumenski patrijarh Bartolomej I. složili su se o važnosti dijaloga kao načina za rješavanje problemov i sukoba tr izbigavanja bojev i krvoprolića. Posebno su naglasili važnost medjuvjer­skoga dijaloga danas, kada smo suočeni s rastućim ekstre­mizmom, radikalizmom i iskrivljavanjem vjere.

S pandiljkom, 5. septembra  je širom Gradišća za 32.400 di­ce počelo novo školsko lje­to. Na ov dan je 2.600 dice imalo svoj prvi školski dan. 1.396 školarov i školaric se uči hrvatski na osnovni ško­la, ča je već nego lani. 137 školaric i školarov pohadja Dvojezične razrede na novi sridnji škola. Za 109 školarov već nego lani se ljetos uči hrvatski jezik na osnovni ško­la u Gradišću. To je za­to, jer je već dvojezičnih ra­z­redov, je javila nadzornica za ma­njinsko školstvo u Gra­dišću, mag. Karin Vukman-Artner.

Pripravio sam današnju katehezu, kao i na sve srijede u ovom Ljetu milosrdja, na temu Jezuševe bliskosti. Ali pred visti o potresu ki je pogodio središnju Italiju, razarajući cijela područja i ostavljajući za sobom umrle i ranjene, ne morem, a da ne izrazim svoju veliku bol i svoju blizinu svim osobam na pogodjeni područji, svim osoba ke su izgubile svoje drage i onim ki su još šokirani od straha i užasa“ — rekao je papa Franjo vjernikom na Trgu Sv. Petra.

Hrvatski akademski klub (Hak) i Klub slovenskih študentov in študentic na Duna­ju (Ksššd) ćedu od 26. septembra do 2. oktobra o. lj. u srid­njogradišćanskoj Livki orga­nizirati medjunarodni omladinski susret »Rušiti zi­d(i­no­v)e« ods. »Breaking walls«. Organizatori oč­ek­u­ju kih 90 sudionikov iz 17 omladinskih organizacijov iz cijele Europe. Cilj je, da bi se umrižile omladinske organizacije iz nacionalnih m­a­njin širom Europe, da bi sru­šili zidine i pokazali na pro­bleme s kimi su suočene na­cionalne manjine a pred svim i omladinske organizacije.

Prošli tajedan su u Beču u Ministarstvu za obrazovanje održali četvrtu po redu konferenciju o manjinskom ško­l­stvu, pri čemu su sudjelovali zastupniki Ministarstva, Zemaljskih školskih savjetov iz Gradišća i Koruške kao i zastupniki društav ovih dvih n­a­rodnih grup i Romov. Cilj je ovih konferencijov da služu pred svim skupnomu dijalogu, razmjeni i diskusiji. 

Austrijski kompetencijski centar za jezike je pozvao u Željezno na „Jeziki u vidu“: Već od 100 ekspertov i ekspertic jezika su bili došli u Gradišće u Željezno, kamo ih je bio pozvao ov centar u suradnji s Pedagoškom vis­o­kom školom Gradišće. Cijeli dan dugo je u središću paž­nje stalo jezično-senzibilno podučavanje. Uz veliku potporu školarov i školaric No­ve dvojezične sridnje škole Veliki Borištof jezična djela­onica Pedagoške visoke ško­le Gradišće je predstavila sv­oje djelovanje.

Anita Zemljak (54), rodom iz Uzlopa, je nova peljačica Odiljenja za kulturu Grada Beč. Tim je dosadašnja direktorica, poslovoditeljica društva Basis Kultur Wien a tim i najviša činovnica za kulturne posle u Beču nastala direk­torica toliko važnoga odjela u Beču s deset referatov, ki raspolaže s budžetom od 210 milijuni eurov. Anita Zemljak se je probila pri hearingu i je 14. junija preuzela pe­ljanje odiljenja MA 7 Grada Beč.

BEČ — Austrija je počela pripravljati oštre kontrolne mjere na drugi granični prijelazi u Italiju i Sloveniju ke bi se mogle primijeniti u slučaju migrantskog priljeva, objavila je policija 6. junija Austrijske priprave za oštriju kontrolu migrantov na planinskom prijelazu Brenner izmed Italije i Austrije iritiraju talijansku vladu i Euro-komisiju u Bruxellesu, a upeljanje ko­n­trolov na tom prijevoju moglo bi dodatno potkopati Schengen­sku zonu.

Kroz pregovore Srbije s EU Hrvatska pokušava riješiti dugotrajne probleme u odno­si s Beogradom. Prije svega rič je o bojnom nasljedju i nepovoljnom položaju Hrva­tov u Vojvodini. „Naši su z­a­htjevi legitimni i poznati: pu­na suradnja Srbije s Haškim sudom, puna primjena dom­a­ćih i medjunarodnih obavezov Srbije u obrambi ma­nji­n­skih prava, znači i prava hrvatske manjine u Srbiji, i is­to tako cilj izbigavanja konfliktov pravosudja u procesu­iranju bojnih zločinov — objašnjava hrvatski ministar vanjskih poslov Miro Ko­vač. Pod posljednjim podrazumiva ukidanje mogućnosti da Srbija sudi za bojne zločine počinjene u Hrvatskoj tijekom Domovin. boja, a ča je do sada teško optere­ći­valo o­dnose Zagreba i Beograda.