Četira puna ljeta po velikoj migrantskoj krizi tijekom ke se je na europske obale iskrcalo već od milijun ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom i to prik BiH.
SARAJEVO/BEČ — Bižeći pred boji i siromaštvom na Bližnjem Istoku, u Aziji i Afriki, stotine tisuće ljudi krenulo je 2015. i 2016. ljeta u Europu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ruta je zatvorena u marcu 2016. ljeta, a sve donedavno rijetki migranti izbigavali su putovanje prik planina Bosne i Hercegovine. Radje su birali rutu prik Srbije na koj su morali izbići hrvatske i madjarske vlasti kako bi stigli do željenih destinacijov u EU-u.
Balkanska ruta prik BiH
„Sada“ se je otvorila alternativna ruta iz Republike Grčke prik Republike Albanije, Črne Gore i BiH. Ruta, po zapadni diplomatski izvori, odgovara onoj ku koristu krijumčari oružja i droge, ukazujući na postojanje mriže krijumčarenja ljudi. Migrant Ahmed Wesam, ki je razgovarao s novinari francuske novinske agencije France Presse u Sarajevu, krenuo je iz sjeveroistočnog sirijskog grada Al-Hasakah prije misec dan potom kad je platio krijumčarom da ga prebacu u Europu. „Tisuć dolarov (800 E) za put iz Turske do Grčke, 1000 E od Grčke do Albanije i tako dalje“, rekao je.
Po bosanskohercegovački vlasti, od početka ljeta u zemlju je ilegalno ušlo 700 migrantov, a gotovo 800 ih je zaustavljeno na granici. Većinom su Sirijci, Pakistanci, Libijci ili Afganistanci. Vlasti strahuju da bi se njev broj mogao jako povećati. „Nimamo kapacitete za prihvat tisuće izbiglica… iako oni ne želju ostati u Bosni“, rekao je nedavno bosanskoherc. premijer Denis Zvizdić.
Direktor Liječnikov bez granic na Balkanu Stephane Moissaing odbacuje strah da bi se mogla ponoviti migrantska kriza iz 2015. ljeta. No, bosanske vlasti tribale bi „situaciji pristupiti na humani način, kako se ne bi pretvorila u pravu humanitarnu krizu“, rekao je. BiH ima centar za tražitelje azila kod Sarajeva u kom ima mjesta za samo 154-ero ljudi. „Situacija se komplicira“, rekao je nedavno ministar sigurnosti Dragan Mektić, ističući da se izmed Grčke i BiH trenutačno nalazi 45.000 do 50.000 migrantov, a mnogi od njih mogli bi okušati sriću preko BiH.
Granica s Republikom Hrvatskom, članicom EU-a, duga je 1000 kilometrov, a Sarajevo ima samo 2000 graničnih policajcev. Po Nidžari Ahmetašević, volonterki ka djela s migranti u Sarajevu, broj migrantov u zemlji najmanje je dvostruko veći od službenih podatkov. „U kontaktu smo s već od 300 ljudi. Pronašli smo rješenje (kada je rič o smješćaju) za njih oko 50, ali mogli bi napuniti još dvije takove kuće“, rekla je. U početku zamišljen kao hostel u predgradju Sarajeva, velika zgrada kade su smješćeni Wesam i njegova rodbina ima odvojene sobe s toaletima. Kuću je osigurao Bosanac ki živi u inozemstvu.
Samira Samadi (35), još jedna migrantica ka onde boravi, napustila je središnji iranski grad Isfahan početkom 2017. ljeta zajedno sa suprugom. Liječnik Liječnikov bez granic prati nje trudnoću. „Željim otići u Nimšku… ali zbog ženine trudnoće ne moremo nastaviti“, rekao je nje suprug Anuš Orak. „Vjerojatno ćemo pričekati ovde da se dite rodi.“ Par je jur pokušalo ilegalno ući ali su ih spričili snig i šume. Ahmed Wesam će, veli, krenuti za „tajedan, morebit 10 dani. Ne znam kako ćemo prijeći granicu, ali pokušat ćemo i nastaviti pokušavati. Prevelik je jur put za nami“, rekao je francuskim novinarom.
(uredn.)