Migrantska balkanska ruta iz Turske, Grčke, Albanije, Črne Gore do Bosne i Hercegovine…

Četira puna ljeta po velikoj migrantskoj krizi tijekom ke se je na europske obale iskr­calo već od milijun ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom i to prik BiH.

SARAJEVO/BEČ — Bižeći pred boji i siromaštvom na Bl­ižnjem Istoku, u Aziji i Afriki, stotine tisuće ljudi krenulo je 2015. i 2016. ljeta u Eu­ropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ru­ta je zatvorena u marcu 2016. ljeta, a sve donedavno rijetki migranti izbigavali su putova­nje prik planina Bosne i Hercegovine. Radje su birali rutu prik Srbije na koj su morali iz­bići hrvatske i madjarske vla­sti kako bi stigli do željenih de­sti­nacijov u EU-u.

Balkanska ruta prik BiH

„Sada“ se je otvorila alterna­tivna ruta iz Republike Grčke prik Republike Albanije, Čr­ne Gore i BiH. Ruta, po zapadni diplomatski izvori, odgovara onoj ku koristu krijumčari o­ru­žja i droge, ukazujući na posto­janje mriže krijumčarenja lju­di. Migrant Ahmed Wesam, ki je razgovarao s novinari francuske novinske agencije France Presse u Sarajevu, krenuo je iz sjeveroistočnog sirijskog grada Al-Hasakah prije misec dan potom kad je platio kriju­m­čarom da ga prebacu u Europu. „Tisuć dolarov (800 E) za put iz Turske do Grčke, 1000 E od Grčke do Albanije i tako dalje“, rekao je.

Po bosanskohercegovački vlasti, od početka ljeta u zemlju je ilegalno ušlo 700 migran­tov, a gotovo 800 ih je zaustavljeno na granici. Većinom su Sirijci, Pakistanci, Libijci ili Afganistanci. Vlasti strahuju da bi se njev broj mogao jako povećati. „Nimamo kapacitete za prihvat tisuće izbiglica… ia­ko oni ne želju ostati u Bosni“, rekao je nedavno bosanskoherc. premijer Denis Zvizdić.

Direktor Liječnikov bez gr­a­nic na Balkanu Stephane Moi­ssaing odbacuje strah da bi se mogla ponoviti migrantska kri­za iz 2015. ljeta. No, bosanske vlasti tribale bi „situaciji prist­u­piti na humani način, kako se ne bi pretvorila u pravu huma­nitarnu krizu“, rekao je. BiH ima centar za tražitelje azila kod Sarajeva u kom ima mjes­ta za samo 154-ero ljudi. „Situacija se komplicira“, rekao je nedavno ministar sigurnosti Dragan Mektić, ističući da se izmed Grčke i BiH trenutačno nalazi 45.000 do 50.000 mig­rantov, a mnogi od njih mogli bi okušati sriću preko BiH.

Granica s Republikom Hrvatskom, članicom EU-a, du­ga je 1000 kilometrov, a Sarajevo ima samo 2000 graničnih policajcev. Po Nidžari Ahmeta­šević, volonterki ka djela s migranti u Sarajevu, broj migra­n­tov u zemlji najmanje je dvostruko veći od službenih podat­kov. „U kontaktu smo s već od 300 ljudi. Pronašli smo rje­še­nje (kada je rič o smješćaju) za njih oko 50, ali mogli bi nap­u­niti još dvije takove kuće“, re­kla je. U početku zamišljen kao hostel u predgradju Sarajeva, velika zgrada kade su smješćeni Wesam i njegova rodbina ima odvojene sobe s toaletima. Kuću je osigurao Bosanac ki živi u inozemstvu.

Samira Samadi (35), još jed­na migrantica ka onde boravi, napustila je središnji iranski grad Isfahan početkom 2017. ljeta zajedno sa suprugom. Li­ječnik Liječnikov bez granic pr­ati nje trudnoću. „Željim ot­ići u Nimšku… ali zbog ženine trudnoće ne moremo nastaviti“, rekao je nje suprug Anuš Orak. „Vjerojatno ćemo pri­če­kati ovde da se dite rodi.“ Par je jur pokušalo ilegalno ući ali su ih spričili snig i šume. Ah­med Wesam će, veli, kre­nuti za „tajedan, morebit 10 dani. Ne znam kako ćemo pri­jeći granicu, ali pokušat ćemo i nastaviti pokušavati. Prevelik je jur put za nami“, rekao je francu­skim novinarom.

(uredn.)