Ča je dužnost škol?
Da bi se u jezičnoj zajednici povećao broj ljudi, ki govoru manjinski jezik, je potribno planirati učnju jezika (prisp. Sallabank 2011: 281). Pokidob da roditelji sve rjedje svoju dicu uču manjinske jezike, je dužnost škol, izravnati ta gubitak. Ali premalo je kvalificiranih učiteljev, ki bi mogli podučavati ugrožen jezik. Zato je potribna mudra investicija u izobrazbu učiteljev. Jako važan je kontinuitet izobrazbe, i to od dičjih jaslic do sveučilišća.
Kako najeficijentnije podučavati manjinski jezik?
U mnogi dijeli svita se u većjezični regija prakticira podučavanje po planu imerzije. Rič „imerzija“ potiče iz latinskoga jezika i znači „namakanje“. U imerzijski programi se dica u svi predmeti podučavaju na manjinskom jeziku. U škola s imerzijskim podučavanjem ne postoji predmet manjinskoga jezika. Namjesto toga se svi sadržaji dici posreduju na manjinskom jeziku. Razgovorni jezik nije samo u škola manjinski jezik, nego i u dičji jaslica i čuvarnica. Psiholingvistička istraživanja su pokazala, da je metoda imerzije spodobna prirodnom procesu učnje jezika. Dica pri ovoj metodi nisu preopterećena. U poslidnji deseti ljeti su u većjezični regija svita mnoge škole upeljale program imerzije. Mnogi pedagogi velu, da je to jedini način, kako škola dici more posredovati solidno znanje materinskoga jezika. Priručnik „Immersion in der Grundschule“ (prisp. Kersten et al. 2009: 4) o imerziji veli, da se tako omogućuje opušćena, prirodna učnja jezika i da je to do sada najeficijentniji i najuspješniji način podučavati manjinski jezik. Generalna direkcija za interna politička područja Europske Unije preporuča da države, u ki živu manjine, neka implementiraju sistem imerzije, da se ugroženi jeziki opet moru oživiti (prispodobi Directorate-General for Internal Policies 2013: 37).
Kako se podučava hrvatski u Gradišću
U gradišćanskohrvatski škola se hrvatski predmet podučava maksimalno nekoliko uri u tajednu, i to kot tudji, a ne kot materinski jezik. O kontinuitetu na svi obrazovni razina u dvojezičnom Gradišću ne moremo govoriti. To zasad nije niti predvidjeno.
Jezična kompetencija i učitelji
Kad manjine imaju peldodavan podučavni sistem kotno Velšani, Baski i Katalonci u Europi, su u pitanju promišljeni manjinskopolitički modeli. Svenek kad imaju prioritet jezične kompetencije govornikov, je način podučavanja velika tema: Koliko mjesta neka manjinski jezik ima u podučavanju? Po tom se uskladjuju podučavni plan i strategije podučavanja. Izvrsna izobrazba učiteljstva je najvažnija. Dvojezično podučavanje ima samo onda smisla, ako pripadnikom manjine otvara nove perspektive za poslovni žitak.
(Agnjica Csenar-Schuster)