Odliv stanovničtva iz Hrvat­ske u zemlje Europske unije, med njim i Austrije a poseb­no i Irske je vrlo velik i bo­lan za Hrvatsku. Doznake, sla­nja pinez hrvatskih gradjanov iz inozemstva približne su iznosu neto zarade od turizma i vrlo su stabilan iz­vor financiranja, ali Hrvatska mora ostvariti izazov inovativnoga gospodarstva kako bi privukla te ljude da prihode ostvaruju u Hrvatskoj, re­kao je u utorak, 12. nove­m­bra ekonomist Mladen Ved­riš. To je izjavio na konferenciji „Povratništvo i gospodarski razvoj“ ku su održali u Zagrebu u organizaciji Zaklade Konrad-Adenauer u Zagrebu, H­­r­vatskih studija Sveučili­šta u Zagrebu, Instituta za migra­cije i narodnosti, Instituta društvenih znanosti Ivo Pil­ar i Hrvatske matice iseljenika.

Zemaljski savjetnik Heinrich Dorner (Spö) je tokom spomenpriredbe za Rome i Sin­te u Lakimpuhu subotu, 16. novembra odlikovao Emmericha Gärtner-Horvatha »Ve­likim časnim znakom Zemlje Gradišće«. Čašćen je za svoj dugoljetni neumorni an­gažman za na­rodnu grupu Romov u Gradišću.

Službenom objavom odluke Hrvatskih cest 8. novembra da se izgradnja pristupne ce­ste Pelješkomu mostu na di­onici Duboka-Šparagovići/ Zaradeže dodili austrijskomu Strabagu, počeo je teći rok od deset dani za žalbe drugih ponuditeljev na tu od­luku pred Državnom komisijom za kontrolu postupka javne nabave.

U Medjimurskoj županiji d­u­ga ljeta posluje 11 austrijskih tvrtkov, firmov, a Austrija je po svi parametri prva na listi zemalj s kimi je ostvarena do­bra suradnja, ča je potvrdio i pohod veleposlanika Austrije u Hrvatskoj, NJ.E. M. Vuketića i direktorice Au­strij­skoga ureda za vanjsku tr­go­vinu, Sonje Holocher-Ertl.

Carles Puigdemont, bivši predsjednik katalonske vla­de, bio je 2017. ljeta glavni u organiziranju zabranjenoga referenduma o nezavisn­o­sti od Španjolske i posljedi­č­nom jednostranom progla­še­nju republike Katalonije. Dvoja ljeta kasnije u Belgiji iščekuje presudu svojim naj­bližim suradnikom. Vrhovni sud u Madridu je izrekao z­a­tvorske kaštige do 15 ljet za 12 dužnosnikov, med kimi su neki bili člani vlade kom je predsjedao. Dr­žavno odvjetničtvo ih je optužilo za pobu­nu, neposluh i korišćenje javnih pinez za organiziranje referenduma ki je bio zabranio Ustavni sud.

Kako je opći kaos oko Bre­xita zahvatio Veliku Britani­ju, pojavio se je još jedan dramatični naslov: „Škotski parlament mogao bi bloki­rati Brexit.“ Nicola Sturgeon, prvi škotski ministar, bio je u intervjuu Bbs-a u nedilju 26. junija pitan da li bi nje parlament mogao uskratiti pristanak potriban za donošenje britanskoga zako­nodavstva potribnoga za napušćanje EU. Škotska se su­čeljava s gubitkom statusa EU prem toga ča svaka lokalna vlast glasuje za osta­nak na referendumu o EU. „To mora biti na stolu“, odgovorila je. „Nećeš glasati za nešto ča nije u interesu Škotske.“ To je istina? Kra­tak je nje odgovor. Alex Salmond je to brzo istaknuo u još jednom intervjuu Bbc-a kada je naglasio da „rič“ ve­to „nikada nije prošla prik nje usnic“.

U sklopu obilježavanja sma­knuća (Hinrichtung) Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana, u nedilju, 29. septembra lanjskoga ljeta je u Bečkom No­vom Mjestu b­o­ravilo i iza­slanstvo Grada Ča­kovca. U­paljene su sviće i po­ložen vijenac na tamošnjem cimito­ru kade su do početka 20. stoljeća bile kosti ovih hrvat­skih velikašev, tr na mjestu kade je nad njim izvršena smrtna kaštiga.

Varaždinski župan Radimir Čačić srijedu, 18. septemb­ra je bio u djelatnom pohodu Željeznu: „Gradišće je naš prirodni partner s kim danas započinjemo aktivniju surad­nju“. Kako je izjavio Čačić po svojem pohodu Željeznu „...re­alizirali smo plan po­kreta­nja aktivne suradnje s austrij­skom saveznom zemljom Gradišće u koj živu brojni Hrvati...“.

Premijer Andrej Plenković iz­­javio je krajem julija u Dub­rovniku kako je dolazak no­ve predsjednice Europske ko­­misije Ursule von der Leyen u Hrvatsku kao u tretu dr­ža­vu po Francuskoj i Poljskoj, značajan zbog percepcije javnosti o težini Hrvatske kao najnovije članice Europske unije ka će 2020. ljeta prvi put predsjedati Europskim vijećem.

12. junija 2019. je bila 25. obljetnica referenduma o pri­stupu Austrije Europskoj uniji. Tim povodom su priredili svetačnu proslavu u Gra­dišćanskom saboru. Gost-go­vorač je bio bivši vicekance­lar. dr. Erhard Busek. Ov je svojčas bio mjerodavno uk­lj­u­čen u pregovore o pristupu i referendumu o pristupu EU u tadašnoj saveznoj vladi na čelu s kancelarom dr. Franzom Vranitzkyjem. Pri referendumu 12. junija 1994. lje­ta je 66 posto Austrijancev glasalo za pristup EU. U Gradišću ih je bilo 74 posto.