Kako je opći kaos oko Bre­xita zahvatio Veliku Britani­ju, pojavio se je još jedan dramatični naslov: „Škotski parlament mogao bi bloki­rati Brexit.“ Nicola Sturgeon, prvi škotski ministar, bio je u intervjuu Bbs-a u nedilju 26. junija pitan da li bi nje parlament mogao uskratiti pristanak potriban za donošenje britanskoga zako­nodavstva potribnoga za napušćanje EU. Škotska se su­čeljava s gubitkom statusa EU prem toga ča svaka lokalna vlast glasuje za osta­nak na referendumu o EU. „To mora biti na stolu“, odgovorila je. „Nećeš glasati za nešto ča nije u interesu Škotske.“ To je istina? Kra­tak je nje odgovor. Alex Salmond je to brzo istaknuo u još jednom intervjuu Bbc-a kada je naglasio da „rič“ ve­to „nikada nije prošla prik nje usnic“.

U sklopu obilježavanja sma­knuća (Hinrichtung) Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana, u nedilju, 29. septembra lanjskoga ljeta je u Bečkom No­vom Mjestu b­o­ravilo i iza­slanstvo Grada Ča­kovca. U­paljene su sviće i po­ložen vijenac na tamošnjem cimito­ru kade su do početka 20. stoljeća bile kosti ovih hrvat­skih velikašev, tr na mjestu kade je nad njim izvršena smrtna kaštiga.

Varaždinski župan Radimir Čačić srijedu, 18. septemb­ra je bio u djelatnom pohodu Željeznu: „Gradišće je naš prirodni partner s kim danas započinjemo aktivniju surad­nju“. Kako je izjavio Čačić po svojem pohodu Željeznu „...re­alizirali smo plan po­kreta­nja aktivne suradnje s austrij­skom saveznom zemljom Gradišće u koj živu brojni Hrvati...“.

Premijer Andrej Plenković iz­­javio je krajem julija u Dub­rovniku kako je dolazak no­ve predsjednice Europske ko­­misije Ursule von der Leyen u Hrvatsku kao u tretu dr­ža­vu po Francuskoj i Poljskoj, značajan zbog percepcije javnosti o težini Hrvatske kao najnovije članice Europske unije ka će 2020. ljeta prvi put predsjedati Europskim vijećem.

12. junija 2019. je bila 25. obljetnica referenduma o pri­stupu Austrije Europskoj uniji. Tim povodom su priredili svetačnu proslavu u Gra­dišćanskom saboru. Gost-go­vorač je bio bivši vicekance­lar. dr. Erhard Busek. Ov je svojčas bio mjerodavno uk­lj­u­čen u pregovore o pristupu i referendumu o pristupu EU u tadašnoj saveznoj vladi na čelu s kancelarom dr. Franzom Vranitzkyjem. Pri referendumu 12. junija 1994. lje­ta je 66 posto Austrijancev glasalo za pristup EU. U Gradišću ih je bilo 74 posto.

Politika proširenja je u slipoj ulici, piše bečki dnevnik Die Presse navodeći da bi alternativa mogla biti formiranje Balkanske unije po u­zoru na EU. Ako u tom us­piju, zemlje regije mogle bi zajedno pristupiti EU, do­da­je list. Rič je, navodi se, o predlogu da se odnos EU i Zapadnoga Balkana iznova definira.

Heinrich Dorner, Zemaljski savjetnik za infra­strukturu u Gradišćanskoj zemaljskoj vl­a­d­i, je pri konferenciji zemalj­skih referentov za promet u Solnogradu govorio protiv iz­gradnje širokotračne željezničke pruge u graničnoj regiji kod Niuzlja i Pruke. Vicenačelnik Raušera Ro­bert Kovacs (Spö) i njegova stra­n­ka su se priključili na­d­stra­načkoj gradjanskoj inici­ja­ti­vi protiv gradnje široko­tračne željezničke pruge u toj graničnoj regiji uz slova­čku i madjarsku granicu. Na­čelnik Raušera Franz Vihanek (Övp) je za ov projekt, premda je kotarska Narodna stranka protiv ovoga že­ljezničkoga projekta.

„O Brexitu će ponovno raz­govarati na redovitom sum­mi­tu EU-a u drugoj polovici juni­ja, ali ne o datumu nego će se razmotriti razvoj situ­acije u Velikoj Britaniji u ve­zi s povl­a­čenjem iz EU-a“ je  izjavio predsjednik Euro­p­skoga vijeća Donald Tusk na završnoj konferenciji za novi­nare i naglasio da će Ve­lika Britanija u ovom dodatnom razdoblju ima­ti vrimena za razmatranje sve­ukup­ne situacije u pogledu Br­e­xita. „To more dopeljati do promjenov u Političkoj dekl­a­r­aciji, ali ne i u sporazumu o razdruživanju. Do kraja o­vo­ga razdoblja, Ujedinjena Kraljevina takaj će imati m­o­gućnost povlačenja članka 50 i odusta­ti od Brexita u potpunosti“, je rekao Tusk.

„U veliki priprava Republike Hrvatske za predsjedanje Vijećem Europske unije u 2020. ljetu, austrijska isku­s­tva kao predsjedateljice EU-om u drugoj polovici pro­šloga ljeta, dragocjena su nam i važna“, rekla je u srijedu popodne, 27. marca u Beču državna tajnica za europske posle u Ministar­st­vu vanjskih i europskih po­slov RH, Andreja Metelko-Zgom­bić, ka je tom prilikom na­glasila „Austrijska isku­st­va predsjedanjem EU su nam dragocjena i važna“.

Pred kratkim je Austrijski savez općin dao izdjelati eks­pertizu o podiljenju kompetencijov ča se tiče financira­nje škol. Ovo stručno ispitiv­a­nje i vještačenje potvrdjuje dosadašnje mišljenje općin, da su one odgovorne samo za školske zgrade, je za Hrvat­ski radio Orf-a Gradišće re­kao predsjednik Övp-saveza općin, Leo Radaković. Širom Austrije se općine skrbu za oko 4.300 obaveznih škol i 4.100 čuvarnic i dičjih jaslic. Ukupni stroški za to iznašaju oko 3,4 milijarde eu­rov na ljeto.