Na sām Božić, 25. decembra je kazališna grupa Filež na domaćoj pozornici imala premijeru s igrokazom »Nenavidnjaki«. Komedija u tri čini je po originalu hrvatske novinarke i pisateljice, Marije Jurić Zagorke »Jalnuševčani«. Jur pred već od 20 ljet je tadašnji direktor OŠ Filež Jakov Berlaković prilagodio kusić na fileški govor ali je pri tom ostao na dost visokoj jezičnoj razini. Kako je naglasio režiser Petar Schweiger ov kusić odgovara i današnjim prilikam jer ide za korupciju i podmazanje kao i nenavidnost — iako kusić igra 1910. ljeta. U njem autorica kritizira štarne strukture u društvu. U ljetošnjem 17. po redu igrokazu fileške kazališne grupe stoji 12 glumcev na pozornici, med njimi i neki novi. Filešci igraju u općinskoj dvorani. Svega skupa su prikazali šest predstavov na pozornici u Filežu.

Kazališna grupa Klimpuha je zavježbala svoj najnoviji, 55. po redu igrokaz, i ovput vrlo tečna komedija »Odrinuta noć«, s novim režiserom Jožefom Hartmannom. Po kratkom intermecu po završetku ere klimpuškoga farnika Štefana Geošića, ki je režirao već od 50 igrokazov za klimpušku pozornicu se ova sada prezentiraju u novom stilu. Glavni organizator je Bernhard Karall, ki je u srićnoj situaciji da raspolaže s već glumcev nego ulogov, jer imaju čuda glumačkoga narašćaja u Klimpuhu. Ljetos stoji 14 glumcev na pozornici. Igrokaz Franza Arnolda i Ernsta Bacha su na hrvatski s klimpuškim koloritom prevodile i predjelale Ljuba Palatin-Wild, Silvija Eisner kao i Trude Frank. Novi režiser Jožef Hartmann, ki je i lani jur pomagao, je upleo brojnih novih idejov.  Klimpušci još igraju u Borištofu  (16.) i  Beču (27. januara).

Na Štefanju, 26. decembra je dodiljena najviša gradišćanskohrvatska nagrada za 2010. ljeto prof. Štefanu Kočišu. Uz idealno odlikovanje je to i brončana skulptura, umjetničko djelo kipara Tome Rešetarića, ku je on kreirao sada jur pred dvajset ljet posbeno za ovu »Kulturnu ngaradu Gradišćanskih Hrvatov«. Do sada su primili etnokorolog i etnomuzikolog dr. Ivan Ivančan (1991.), književnica i dramatičarka Ana Šoretić (1992.), književnik, novinar urednik i kompozitor prof. Feri Sučić i dijecezanski biškup ddr. Štefan László (1993.), urednik, pjesnik, književnik i dramatičar pater prof. dr. Augustin Blazović (1996.), jezikoslovac, autor i kulturolog akademik dr. Nikola Benčić (1999.), jezikoslovac, pjesnik autor i urednik mr. Ivo Sučić (2003.). Kako i pred tim kod drugih je Koordinacijski odbor gradišćakohrvatskih društva i organizacijov je dodilio ovu nagradu prof. Štefanu Kočišu za njegovo životno djelovanje za kulturu Hrvatov a naravno i za to, da će u budućnosti još puno toga doprinesti u korist kulture  hrvatske zajednice na ovom području. Kočiš je primio odlikovanje zato, da je svoj život posvetio (i hrvatskoj) muziki.

VINCJET — Prilikom 15-ljetnoga jubileja je folklorna grupa Skupčina iz Vincjeta snimila svoj prvi nosač zvuka, CD s naslovom »U to vrime godišća«. Tim grupa nije nadarila sama sebe nego i sve nje navijače, fene, ki ljeto za ljetom dohajaju u velikom broju na jur tradicionalni koncert 8. decembra u hodočasnu crikvu u Vincjet. I ovo ljeto su se ljudi opet rojili kao obično, ipak je ov put vladao neki poseban duh. Nije ovo bio samo koncert, izvrsno pripravljen i organiziran kao svako ljeto, nego prezentacija CD-ploče — željno dočekana od skoro svega sela.

Tamburica Bijelo Selo pod peljanjem farnika mr. Branka Kornfeinda je snimila dupli CD, jedan s nabožnimi a drugi s narodnimi jačkami. Prezentacija  Marijanskih jačak je bila nedilju, 5. decembra u farskoj crikvi.

DOLNJA PULJA — Muzičar i kompozitor prof. Štefan Kočiš, ki je 12. decembra svečevao svoj 80. rodjendan, je nastao časni gradjan općine Frakanava-Dolnja Pulja. Časno gradjanstvo su mu predali u Crikvi sv. Bartola prilikom jubilarne vešpere nedilju, 12. decembra. Ovu nagradu je Štefan Kočis dostao kao drugi gradjan Dolnje Pulje a dvojezičnu povelju mu je tom prilikom predao načelnik Toni Blazović.

»Wien/Kultur, Die Geschichte wird weitererzählt« — tako se zove brošura ku je izdala bečanska gradska služba MA7 - Kulturni odjel. U najavi te brošure je bio posebno apostrofiran naš Slavko Ninić, a sam nanjušio da bi ovde moglo biti već toga interesantnoga za čitalačku publiku Hrvatskih novin, ča se je i potvrdilo.

Ličnost

Hrvatska samouprava Staroga Grada (Mosonmagyaróvár) u Ugarskoj je 4. dec. pozvalo na svoju jur tradicionalnu adventsku svetačnost u Bijelom konju (Fehérló/Risljin). Starogradski Hrvati pod peljanjem Joška Tolnaija i Ljubice Medjimori su sastavili bogat muzičko-zabavni program. U dvorani Risljina je došlo pred svim puno izvodjačev ne samo iz hrvatskih sel u Ugarskoj, nego i iz susjedne Slovačke i iz Austrije.

Početkom decembra se je u Beču po treti put održao internacionalni filmski festival ljudskih prav „This Human World“. Pri toj priliki se je i pokazao film bosanske režiserke, Jasmile Žbanić, »Na putu«, u kom igra med ostalimi i puno hrvatskih glumcev. Žbanić je u glavnom poznata za svoj prvi dužički film »Grbavica«, s kim je i osvojila — med drugimi nagradami — i Zlatni Medvid na Berlinale 2006. Film »Na putu« je bio prikazan pri naticanju ovoljetne Berlinale. Prilikom ovoga prikazanja u Beču je režiserka Žbanić i sama došla u Beč i bila pripravna za razgovor za Hrvatske novine.

BEČ — Društveni zbor Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču Otvorena srca je pozvao na božićni koncert nedilju, 5. decembra u društveni prostorija Hrvatskoga centra u Schwindgasse 14. U ime domaćina, Hrvatskoga centra je pozdravio potpredsjednik inž. Štefan Pauer MSc, ki je istaknuo vridnost i važnost ovoga zbora za ovu hrvatsku instituciju u centru grada Beča.