U Biogradu će niknuti prvi glagoljaški park u Hrvatskoj

Glagoljica je najstarije slavensko pismo, a u Biogradu je benediktinski samostan sv. Ivana Evandjelista od 1059. bio glagoljaški. U 13. stoljeću po razaranja samostana benediktinci su se iz Biograda sklonili na otok Pašman (nedaleko Zadra) i na brižuljku Ćokovac uz kapelu sv. Kuzme i Damjana nastavili glagoljašku tradiciju. Ovde su i ostatki ženskoga benediktinskoga samostana sv. Tome.

Biogradsko područje postaje jezgra glagoljaštva, med najsnažnijimi područji glagoljaštva. Glagoljica je pismo, kim se Hrvati služu jur prik tisuć ljet. Njom su se pisali staroslavenski teksti hrvatske redakcije, osobito crikvene bogoslužne knjige, i hrvatski teksti najrazličitijih namjenov.

Tagovi: 

Nakovićevo naticanje u lipom hrvatskom govoru u Koljnofu

Po 17. put su u Koljnofu priredili naticanje u lipom govoru i recitiranju s nazivom »Mihovil Naković«. Ovo regionalno naticanje je mišljeno za hrvatske školare od 6 do 14 ljet. Pedagoški institut u Sambotelu organizira naticanje skupa s nadzornicom za hrvatsko školstvo u ugarskom dijelu Gradišća, E. Horvat Pauković iz Petrovoga Sela. Ovo naticanje je pokrenulo Društvo Grad. Hrvatov u Ugarskoj po ideji M. Bölcs.

Ivo Andrić ne pripada entitetu nego svojim štiteljem

Napretkova Glavna podružnica Beč obilježila je 120. godišnjicu rodjenja Ive Andrića, nobelovca i stipendista Hkd Napredak. U srijedu, 17. listopada održano je predavanje u prepunoj dvorani Hrvatskog centra u Schwindgasse 14. Med gosti u dvorani bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Nje. E. Gordan Bakota, a iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine gdja Mevlida Jerlagić. Nazočne je pozdravio Filip Zloušić, predsjednik Hkd Napredak Austrija Beč. Po kratkom uvodu doc. dr.

Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću

Na poziv Znanstvenoga instituta gradišćanskih Hrvatov u Gradišću i u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika (u socijalnom centru u Trajštofu), petak, 11. maja je gostovala mlada hrvatska znanstvenica dr. Aleksandra Ščukanec iz Zagreba. Zainteresiranoj publiki je predstavila svoju knjigu, ka temelji na disertaciji o temi »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću«.

Vrsni uvod u ovu tematiku je dao dugoljetni suradnik Zigh-a i jezikoslovac mr. Ivo Sučić (v. zdola):

 

Tagovi: 

Aleksandra Ščukanec: »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću«

Iz tiska je izišla knjiga dr. sc. Aleksandre Ščukanec »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću«, čija je gradja rasporedjena na 432 stranice. Opsežna monografija daje cjelovitu suvrimenu sliku stanja gradišćanskohrvatskoga jezičnoga blaga i dominantnih procesov u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom 21. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji. Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika uz potporu Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, kao i Austrijskoga kulturnoga foruma sa sidišćem u Zagrebu.

Tagovi: 

Naticanje u strani jeziki i s hrvatskim

ŽELJEZNO — Ovoljetno naticanje u strani jeziki, tzv. Sprachencontest za sridnje i više stručne škole se je 9. februara po 12. put održao u Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu. Hrvati su po četvrti put sudjelovali. Školarice i školari su se naticali u šest jezikov. Svaka škola je mogla javiti po dva kandidate. Za hrvatski jezik su se naticale Trgovačka akademija Matrštofa, Gornja Pulja, Santalek i Željezno, viša škola za ekonomska zvanja Theresianum Željezno i Sridnja trgovačka škola Željezno. Sve skupa se je naticalo 11 školaric i 2 školari.