Hrvatski kulturni i dokumentarni centar hkdc je petak, 4. maja u socijalnom centru u Trajštofu predstavio 11. svezak iz svoje serije „Hrvatskih kulinarijumov“. U ovom izdanju izdavač na 160 stranic predstavlja različne kulinarske specijalitete Trajštofa. Neki recepti da su do 70 ljet stari. Heidi Rotpuller je ljetodan pobirala recepte, na hrvatski ih je prevodio odnosno jezično redigirao mr. Ivo Sučić.
U Čelajevom malinu u Uzlopu još do 10. junija kažu izložbu likovnoga umjetnika i slikara rodom iz Nove Gore, Ericha Novosela. Izložene su varijacije na temu „Protulićna vojakinja po azijatsku 2009“. Uza to kaže djela s motivi lilije i irisa/perunike.
Mr. Branko Kornfeind, farnik u Pandrofu i Novom Selu je odlikovan »Kulturnom nagradom gradišćanskih Hrvatov« za 2011. ljeto. Nagradu u obliku brončane skulpture likovnoga umjetnika kipara Tome Rešetarića kao i povelju su mu dodilili 12. maja u okviru svečevanja u dvorani u Novom Selu. Laudator je bio mr. Tibi Jugović a bio je i vrlo bogat muzički program.
Na poziv Znanstvenoga instituta gradišćanskih Hrvatov u Gradišću i u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika (u socijalnom centru u Trajštofu), petak, 11. maja je gostovala mlada hrvatska znanstvenica dr. Aleksandra Ščukanec iz Zagreba. Zainteresiranoj publiki je predstavila svoju knjigu, ka temelji na disertaciji o temi »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću«.
Vrsni uvod u ovu tematiku je dao dugoljetni suradnik Zigh-a i jezikoslovac mr. Ivo Sučić (v. zdola):
Prvi potpredsjednik Hrvatske vlade tr ministar gospodarstva Hrvatske Radimir Čačić je 24. aprila u Gospodarskoj komori u Beču u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Veleposlanstva RH u Beču tr Austrijske gospodarske komore sudjelovao na »Hrvatskom gospodarskom danu«. Tom prilikom je u Beču molio Austrijance, da osim u banke počnu ulagati i u proizvodni sektor u Hrvatskoj.
Je moguće, da ne čujemo zvoniti budilnicu? Ili se zbudimo, da bi ju isključili, da nas ne bi bludila u zemlji sanjov? Istraživači sna su na strani onih ljudi, ki volu duglje spavati. Oni velu, da nije zgovor, kad ljudi tvrdu, da nisu čuli budilnicu!
Bog ne more biti svagdir, zato je stvorio majke, je stara židovska poslovica. Majke ćedu u 47 zemalj svita slaviti svoj dan prikzutra, 13. maja. Majkin dan je amerikanski produkt, nastao 1877. ljeta. Ali zdavno prlje su majkam svečevanja priredjivali Grki i Rimljani. U 17. stoljeću su engleske majke imale slobodnu nedilju u maju, kad nisu morale djelati. Majkin dan je ovoga ljeta ujedno uvod u obilježavanje Medjunarodnoga dana obitelji 15. maja. 1993. ljeta su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom istaknuli važnost obitelji za žitak svakoga človika.