Mr. Branko Kornfeind, farnik u Pandrofu i Novom Selu je odlikovan »Kulturnom nagradom gradišćanskih Hrvatov« za 2011. ljeto. Nagradu u obliku brončane skulpture likovnoga umjetnika kipara Tome Rešetarića kao i povelju  su mu dodilili 12. maja u okviru svečevanja u dvorani u Novom Selu. Laudator je bio mr. Tibi Jugović a bio je i vrlo bogat muzički program. 
 

NOVO SELO — Svečevanje muzički su oblikovali Koljnofski tamburaši, Ivica Gabrišová ansambl (duo na frula), Gajde s tamburami iz Čunova, Hatsko kolo iz Novoga Sela i Zbor i orkestar Rosica iz Devinskoga Novoga Sela. Ova »Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov se dodiljuje od 1991. ljeta istaknutim osobam i ličnošćam ki djelaju na korist očuvanja jezika, kulture i identiteta gradišćanskih Hrvatov. Branko Kornfeind je do sada deveti, ki je odlikovan ovom nagradom za njegovo dugoljetno djelovanje za hrvatstvo pred svim na kulturnom ali i na crikvenom i duhovničkom području.

Do sada su ovom nagradom u obliku skulpture iz djelaonice Tome Rešetarića odlikovani:  etnokoreolog i koreograf Ivan Ivančan (1991.), spisateljica Ana Šoretić (1992.), biškup Štefan László † i Feri Sučić † (1993.), pater Augustin Blazović † (1996.), slavist Nikola Benčić (1999.), jezikoslovac Ivo Sučić (2004.) i 2010. ljeta kompozitor Štefan Kočiš.

U sljedećem donašamo izvatke iz laudacije (hvalospjeva mr. Tibora Jugovića):

„Meni je čast i zadovoljstvo da mogu kao prijatelj govoriti u ulogi laudatora o radu i životu Branka Kornfeinda. Mnogi od nas su upoznali Branka u različitim fazam života, pratili njega na njegovom putu, ili barem dijelu njegovoga puta. Rodio se je 29. veljače 1952. godine u Trajštofu kao sin Alfonsa i Franciske Kornfeind. Već u djetinstvu ga fascinira instrument tambura, koja je za njega bila tako velika, da je već u starosti od devet godina svirao marljivo u Tamburici Trajštof. Glazbene sposobnosti su se u gimnaziji u Željeznu proširile i na učenje violine.

Nakon mature 1970. godine, Branko otišao u Beč da bi se posvetio studiju na Sveučilištu za teologiju. Studentski život u Beču, gdje sam ga upoznao bliže, može se razdijeliti u razne dijele, ali su bile vođene sveobuhvatnom cilju, odnosno za obdržavanje i razvijanje gradišćanskohrvatskoga jezika i kulture u svim njegovim aspektima. Naravno je želio i završiti svoje studije, da može ispuniti poziv za dušobrižnika.

Jedna od najistaknutijih ideja je bila organizacija prvog dana hrvatske mladine 1973. u Trajštofu s imenom Rendezvous. Ov događaj, gdje sam i ja  mogao pomoći, se organizira do dan danas. Prema mojoj procjeni, ovaj dan posjećuje jednom godišnje u prosjeku od 1.000 mladih ljudi.

Hrvatski akademski klub je također izdavač Novog glasa. Ovdje Branko Kornfeind njegove sposobnosti pisanja pokazao po prvi put i djelovao u 1975 g. kao glavni urednik. U svom predgovoru za broj u decembru 1975. napisao je Branko kao urednik da „Novi glas  ispunjuje novinarski manko gradišćanskih Hrvata i da dopunjava Hrvatske novine i Glasnik“.

Drugi cilj mu je bio Novi glas gledati kao glas za mlade i privući pozitivnu kritiku starije generacije. Tijekom ovog razdoblja također je objavio svoje prve literarne radove, kao što su roman »Susret u noći«, gdje je opisao uslužnost od kapelana i objelodanio je gradišćansku tragičnu komediju pod nazivom »Ludost žitka«. Novi glas se u ono vrijeme bavi i tzv. „posebnom brojidbom i neispunjenim Državnim ugovorom ki je već 20 godina postojao. Novi glas se je u to vrijeme rado čitao i u bivšoj socijalističkoj republici Hrvatskoj. Osim svih ovih aktivnosti u Hak-u, on je također pronašao vremena za svoju omiljenu zabavu i uživanje u glazbi. To se očituje u članstvu u nadregionalnom grad.-hrvatskom ansamblu Kolo-Sla­vuju gdje je i preuzeo muzičko peljačtvo od 1977. do 1979. g. 

Njegovo djelo je i išlo takorekuć od glave, preko ruka do noga. SC-u Gradišće, športskim klubom Trajštof i Stinjaki je pružio svoje nogometne kvalitete, u bilo kojem položaju od vratara do napadača, ali najbolje kao lijevi branitelj.

Svoju službu kao svećenik, on vidi kao služenje svom bližnjem, gdje se ne kažu samo pastoralne aktivnosti u pojedinim župam, nego i osobne pomoći, organiziranje hodočašća i pomoć za ljude u siromašnim područjima.

Dobro opisuju njegov način rada u deklaraciji Općine Novo Selo, koja je Branka imenovala počasnim građanom: „Njegov angažman ide daleko prik duhovničke službe. Pogotovo u brigi za hrvatsku narodnu kulturu, dijalog između generacija i aktivnog razvoja sela svećenik Branko Kornfeind u životu je mnogo učinio za ljude…“ (nastavlja se)

(uredn.)

>> Galerija