STINJAKI/BURKINA FASO — Kako je izjavila Hrvatska redakcija Orf-a Gradišće, pripravlja se televizijska dokumentacija Feriju Grandiću, umirovljenomu stolaru „tišliru“ iz južngradišćanskih Stinjakov. U januaru dojdućega ljeta će Orf emitirati zanimljiv dokumentarni film s naslovom »Pomoćnik iz Stinjakov«. U njem portretiraju Ferija Grandića, ki pomaže jur 15 ljet dugo siromahom u afričkoj zemlji Burkini Fasu.
ŽELJEZNO — Izobrazbu za Dvojezično i hrvatsko podučavanje na osnovni i glavni škola je ljetos u juniju završilo pet mladih gradišćanskohrvatskih učiteljic.
To su Ulrike Heppner (Uzlop), Yvonne Merčanić (Pinkovac – za glavnu školu), Helena Skodler (Pandrof; sada Trajštof) i Monika Polgar (Narda).
GORNJA PULJA — 11. julija zaslužni kulturni djelač, rodjeni Velikoborištofac vladin savjetnik Štefan Zvonarić svečevao bi svoj 100. rodjendan. Po školovanju u domaćem selu, Željeznu i Strebersdorfu je nastao učitelj najprvo u Filežu, Mjenovu i Keresturu, a po boju u Štumi. Od 1950. ljeta, do svojega umirovljenja je bio školski nadzornik Gornjopuljanskoga kotara.
BOLCANO — Hans Heinrich Hansen, predsjednik Federalističke unije europskih narodnosti (Fuen) će 5. septembra biti odlikovan »Manjinskom nagradom Južnoga Tirola«. Nagradu će predati zemaljski poglavar Južnoga Tirola, Luis Durnwalder (Svp). Nagrada je dotirana s 20.000 E a dodiliti ćedu ju po drugi put. 73-ljetni Hansen je pripadnik nimške manjine u sjevernom Šlesvigu u Danskoj.
Od 1993. do 2006. je Hans Heinrich Hansen bio predsjednik nimške manjine u Danskoj, od 1994. ljeta potpredsjednik a od 2007. predsjednik Fuen-a.
U svojem jubilarnom ljetu — 40 ljet postojanja — nadregionalni folklorni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj se uz dva velika slavlja u jesen odlučio i za tri turneje odnosno na sudjelovanje na tri veliki festivali.
Ne triba čuditi, ako ljetošnjoj, 45. po redu Medjunarodnoj smotri folklora u Zagrebu posvećujemo toliko pažnje. Ne samo zato, jer je su s ovom hrvatskom smotrom kako u prošlosti tako i danas povezani i gradišćanski Hrvati, nego i zato jer je i ova smotra uvijeka bila i poticaj za gradišćanskohrvatske folklorne grupe i ansamble da se pokažu u takozvanoj matici i da su odanle uvijek i donesli nove ideje i poticaje za svoje djelovanje u domovini, dakle u svojoj domicilnoj državi — bilo to Austrija, Ugarska, Slovačka, ili — kako u najnovije — i Češka.
Veliki prijatelj siromahov i gladnih Abbe Pierre je rekao: Muka je živiti, ako se seguramo biti srićni bez drugih. Tako bi morala biti i muka, jisti kruh, biti sit, bez drugih.
Kugljasta strijela (Kugelblitz) je pred 500-imi ljeti po prvi put vidjena i zabilježena. Moderne datarnice govoru o skoro 10.000 slučejev u zadnji desetljeći. Se milion očevicev (Augenzeugen) more vkaniti? Izvještaji na svaki način glušu misterizno. Većina kugljastih strijel nastaje u nevrimeni. Mnogokrat im prethodi čisto normalna strijela. Koč-toč kuglja lebdi u zraku, a onda se opet valja direktno zvrhu tla, rijedje ona pada s neba. Ponekad skače kot labda od gumija.