Ne triba čuditi, ako ljetošnjoj, 45. po redu Medjunarodnoj smotri folklora u Zagrebu posvećujemo toliko pažnje. Ne samo zato, jer je su s ovom hrvatskom smotrom kako u prošlosti tako i danas povezani i gradišćanski Hrvati, nego i zato jer je i ova smotra uvijeka bila i poticaj za gradišćanskohrvatske folklorne grupe i ansamble da se pokažu u takozvanoj matici i da su odanle uvijek i donesli nove ideje i poticaje za svoje djelovanje u domovini, dakle u svojoj domicilnoj državi — bilo to Austrija, Ugarska, Slovačka, ili — kako u najnovije — i Češka.
Od Tamburice Trajštof (ka je zahvaljujući svojim tadašnjim dobrim vezom Zagrebu bila gost jur na prvoj Smotri) prik sada jur skoro “redovitoga“ gosta, nadregionalnoga folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj (6x), ča do Hatskoga kola iz Novoga Sela i Veselih Gradišćancev iz Unde i drugih, je ovo bila i je dandanas smotra pred svim hrvatskoga folklora iz svih regijov kade živu i obitavaju Hrvati. Da su u ovu Smotru po mogućnosti redovito bile uključene i pozvane i hrvatske folklorne grupe iz Gradišća, se ima i zahvaliti najprvo nažalost jur pokojnomu dr. Ivanu Ivančanu, ali i njegovim nasljednikom na čelu ove Koncertne direkcije. Sada su to jur duga ljeta uz ostale i Vido Bagur a u najnovije i jako angažirana i vješta Zorica Vitez a skupa s njim svakako i Željka Janeš-Beneti.
Ali ovoljetna Smotra je bila još dodatno posebna, važna i istaknuta za gradišćanske Hrvate u njevom najširjem smislu a tim i značaju, jer im se je posvetilo do sada najveć pažnje i pozornosti. Na jednu strani se to ima zahvaliti ovoljetnoj temi »Hrvati izvan Hrvatske « a na drugoj strani i posebnomu angažmanu sa strane Koncertne direkcije sa zagrebačke strane (sa Z. Vitez i V. Bagurom), na tretoj, tj. bečkoj strani (Hrvatski centar i Joza Lavička), a s južnomoravske strane s mr. Lenkom Kopfiivovom, predsjednicom Udruženja hrvatske manjine u Češkoj republiki. Da su s Kolo-Slavujem i Hrvatskim kolom bile dvi gradišćanskohrvatske grupe na Smotri je bilo jur velike pažnje vridno. Da je pak dodatno još Pálava iz Nikišporka (Mikulov) posebno predstavila folklor moravskih Hrvatov, je zainteresirana zagrebačka publika opazila s velikom zahvalnošću. A gradišćanski Hrvati sami se moru ponositi tim, da su u Zagrebu vjerojatno malo kada u prošlosti bili toliko opaženi, čujeni i vidjeni kao na ovoljetnoj Smotri, a posebnu čar svemu tomu je dala i izložba slik O. Ružičke o jur prošlom životu moravskih Hrvatov u galeriji u centru grada, Studiju Josip Račić na Cvjetnom trgu. Doskrat se vozimo s našimi željami i prošnjami u Zagreb, ke se pak rijetokada ispunu. Ovput triba posebno hvaliti na pažnji i važnosti ku nam je poklonio glavni grad RH.
>> Galerija