Pokrila nas je lavina odušev­ljenih tamburašev i folklorašev

Petar Tyran

Ov minuli vikend je bio najvjerojatnije jedan od vrhuncev u našoj tam­bu­raškoj odnosno folklornoj tradiciji. Koliko tamburašic i tamburašev je zaista stalo na pozornici u škad­nju u Traj­što­fu, vjerojatno ni člani Tambu­rice Trajštof sami ne znaju, ni­ti ne sadašnji pe­ljač i dirigent Wolfgang Kuzmić a vjerojatno niti ne njegov još uvijek aktivni iako u momentu rekonvalescentni otac Oto Kuz­mić. No mogli ih biti daleko prik 70 (!?). Gdo bi to znao tako točno? U toj velikoj riv­nji i u stalnom minjanju nije ni bilo moguće ih pobrojiti. No, jed­na brojka je vrlo jas­na ali zapravo i nevjerojatna: 500 di­ce i odraslih je u me­djuvrimenu u minulih 60 ljet „prošlo kroz ruke“ trih generacijov Kuzmićev: Adalberta, sina Ota, a sada unuka Wo­l­f­ganga. Na početku u 1959. ljetu ih je bilo pet, ki su po­čeli vježbati u raspušćenoj trgovini — a danas po 60 ljet vrlo uspješnoga djelovanja i na tradicionalnoj interpretaciji hrvatske glazbene literature ali i s novimi poleti i eks­perimenti u aranžiranju i izboru narodnih jačak i klasičnih kusićev se je ov tamburaški ansambl pokazao kao silija glazbenikov i jačkarov, kao lavina tamburice, ka je sa svojom snagom takorekuć čvrsto objamila brojnu publi­ku u dupkom punom farskom škadnju u Trajštofu prilikom svojega slavlja.

Odliv stanovničtva bolan je za Hrvatsku

Odliv stanovničtva iz Hrvat­ske u zemlje Europske unije, med njim i Austrije a poseb­no i Irske je vrlo velik i bo­lan za Hrvatsku. Doznake, sla­nja pinez hrvatskih gradjanov iz inozemstva približne su iznosu neto zarade od turizma i vrlo su stabilan iz­vor financiranja, ali Hrvatska mora ostvariti izazov inovativnoga gospodarstva kako bi privukla te ljude da prihode ostvaruju u Hrvatskoj, re­kao je u utorak, 12. nove­m­bra ekonomist Mladen Ved­riš. To je izjavio na konferenciji „Povratništvo i gospodarski razvoj“ ku su održali u Zagrebu u organizaciji Zaklade Konrad-Adenauer u Zagrebu, H­­r­vatskih studija Sveučili­šta u Zagrebu, Instituta za migra­cije i narodnosti, Instituta društvenih znanosti Ivo Pil­ar i Hrvatske matice iseljenika.

Tagovi: 

DOBRO JUTRO AUSTRIJA iz veleopćine Filež — Jako dobro su prošli ljudi i intervjui

U Filežu je petak jutro, 8. novembra gostovala jutarnja televizijska emisija Orf-a Dobro jutro Austrija. Moderatori Eva Pölzl i Martin Ganster su se od pol sedme do pol desete javljali iz mobilnoga studija pred fileškom crikvom i su peljali razgovo­re s različnimi prominentnimi ljudi, tako i poduzetnikom Ferijem Felli­­ngerom, stručnjakinjom za biljke Ir­e­nom Bucolić ili krčmaricom Romy Prandler.

Teško je diskutirati s ljudi ki ili iz ide­olo­ških ili jezičnih uzrokov ne čitaju HN!

Petar Tyran

Na početku neka, stoji jedna rečenica iz govoora glavnoga urednika Faltera, Armina Thurnhera, koga je držao prilikom otvaranja buch wien 19 dana 6. no­vembra. Iako u drugom kontekstu ovde jako dobro slu­ži i u vezi s Hrvatskimi novinami. Thurnher je rekao uz ostalo „Mi ne čitamo ča je napisano, mi čitamo ča ni­smo čitali…“. Diskusija o HN u Hrvatskom akadem­skom klubu (vidi i izvješćaj na 3. stranici) je jasno i zapravo udarno pokazala, da znatan dio publike diskutira o nečem ča uopće ne pozna, bolje re­čeno ča uopće ne čita. Ali se uključuju u diskusiju s ponekad pro, većim dijelom i kon­tra stavom jer im to upravo paše u njeve ideološke, političke ili znamda još i jezične koncepte. A s većega se još i dogodi — a to je fenomen ko­ga poznamo ne samo iz hrvatske ili novinarske scene — da se dva ekstremni poli, recimo ekstremna livica i krajna desnica najdu u navodnom istom cilju: nešto kategorično odbiti ili potribovati radikalnu promjenu. Ali svaki na­ravno u svoj smir i pravac. No, to u toku diskusije već ne dojde do izražaja. Tako da obadva u tom trenutku mislu, su još i uvjereni da zastupaju jedan tr isti cilj. 

Pristup Pelješkomu mostu gradit ćedu Austrijanci za 64 milijuni eurov

Službenom objavom odluke Hrvatskih cest 8. novembra da se izgradnja pristupne ce­ste Pelješkomu mostu na di­onici Duboka-Šparagovići/ Zaradeže dodili austrijskomu Strabagu, počeo je teći rok od deset dani za žalbe drugih ponuditeljev na tu od­luku pred Državnom komisijom za kontrolu postupka javne nabave.

Tagovi: