Vridan rukopis staroga školnika u knjigi — spominki na Ivana Németha ne blijedu

Hrvatska samouprava južnogradišćanskoga Petrovoga Sela u Ugarskoj je pozvala 1. aprila, u nedilju otpodne na prezentaciju knjige staroga školnika Ivana Németha ki se je rodio u Hrvatskom Nadalju 1880. ljeta. „U Božji Vinograd“ u Petrovo Selo — kako je i sām mogao reći — došao je kao kantor-učitelj. Umro je 1961. ljeta u Kermendu, kade je i zakopan. Svojim 37 ljet dugom djelovanjem Ivan Németh je oblikovao vjerski, kulturni i društveni život Petrovoga Sela. Preskrbio je za svaki razred školske knjige. U ono vrime je imao 128 školarov u jednom razredu. 15. marca 1905.

Tagovi: 

Suradnju s Austrijom triba intenzivirati

Kih četiristo sudionikov okupilo se je utorak, 24. aprila u Gospodarskoj komori u Beču u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Veleposlanstva RH u Beču tr Austrijske gospodarske komore na »Hrvatskom gospodarskom danu«. Raspravljalo se je o nastavku medjusobne investicijske suradnje na pragu ulaska Hrvatske u EU kao i o unapredjenju hrvatsko-austrijskih gospodarskih odnosev.

Tagovi: 

Politički vrh Leitl-Čačić-Berlaković

BEČ — Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop Tanta pri »Hrvatskom gospodarskom danu« 24. aprila u prostorija Gospodarske komore Austrija na Wiedner Hauptstrasse pozvala je austrijske gospodarstvenike da otvoru vrata kvalitetnim hrvatskim proizvodom, naglasivši kako je hrvatsko tržišće jur otvoreno za ulazak i nastup stranih proizvodov.

Tagovi: 

Biti dobar pastir - piše Joško Preč

Ljudi tribaju dobre pastire, oca, majku, duhovnike, Crikvu, državnike, svi ovi su pastiri. A pastir svih pastirov je Jezuš, ki neutrudljivo pohadja, kruži po tlu Izraela. Uči na morju i brigu. Sudjeluje i na kananskom veselju. Ali i pri pogrebu majke, ka sprohadja na cimitor svojega jedinorodjenoga sina, u Naimu. Razgovara s carinari, Levijem, Zakejom, tako i s javnom grišnicom, Marijom iz Magdale. Svagdir je, kade su ljudi u pogibelji, osebujno u duševnoj pogibelji. Povekšava kruh, a on sām nima mjesta kamo bi nagnuo glavu.

Ste znali? - Zač neke rasline dobro dušu?

Većina istraživačev misli, da rasline zato ugodno dušu, kad se ne moru gibati. One ne moru pobignuti škodljivcem, a ne moru si ni iskati partnera za pomnožavanje. One su ovisne o vjetru ili živina, ki su njevi ljubavni kururi. Cvijetnom duhom se moru obraniti i neprijateljev, ki bi je požerali. Tako žalfija (Salbei) ili rozmarija širu aromatičnu duhu. Rasline i komuniciraju svojimi dušećimi supstancijami. Neka vrst fržona emitira kemijske supstancije, kad ju napadu črljeni pauki (Spinnmilben). Ta dušeći signal pak privlačuje druge grinje (Milben), kim su črljeni pauki delikatese.

Tagovi: 

Kako nositi remen, da bi istaknuli svoje adute?

Žena je lipa, ako je uska okolo pasa. Uzak pas je jur svenek bio kriterij za lipotu. Pas je najuži dio ženskoga tijela i je 2-3 cm iznad pupka. Brojčano izraženi ideal lipote je 90-60-90. Kako ada žena more naglasiti svoj pas? Prljekoč su osebito pobolje žene nosile takozvane korsaže, korzete ili steznike (Mieder), da bi naglasile svoj pas. Mnogokrat su se tako usko vezale okolo pasa, da je to škodilo njevomu zdravlju. Žene su teško dostajale zraka i su redom padale u nesvišće. Danas za lip pas ne tribamo riskirati zdravlje.

 

Tagovi: 

Poklonili smo se Franciju Rotteru

Akademik dr. Nikola Benčić, učitelj Franca Rottera na Bečkoj slavistiki i urednik knjige Franca Rottera »Croatia liberata« je prilikom spomenproslave ovomu hrvatskomu pjesniku u četvrtak, 19. aprila držao kratak govor na grobu pokojnoga slavista i romanista ki je s 32 ljeti umro 23. februara 2002. ljeta. 
 

Spomen-ploča i priredba pokojnomu hrvatskomu pjesniku Francu Rotteru

Četvrtak, 19. aprila je Gerištof i Beč stao u znaku pokojnoga pjesnika Franca Rottera. Otpodne je pokojnomu slavistu i romanistu povodom desete obljetnice smrti otkrivena spomenploča na njegovom grobu a isti dan navečer su u Hrvatskom centru priredili hommagu na pokojnoga hakovca, ki je početkom 90.-ih ljet temeljito počeo urediti hakovsku biblioteku. Franc Rotter se je istaknuo kao opažen hrvatski pjesnik. Njegove pjesme su posmrtno izašle u poemi »Croatia liberata«.