Četvrtak, 19. aprila je Gerištof i Beč stao u znaku pokojnoga pjesnika Franca Rottera. Otpodne je pokojnomu slavistu i romanistu povodom desete obljetnice smrti otkrivena spomenploča na njegovom grobu a isti dan navečer su u Hrvatskom centru priredili hommagu na pokojnoga hakovca, ki je početkom 90.-ih ljet temeljito počeo urediti hakovsku biblioteku. Franc Rotter se je istaknuo kao opažen hrvatski pjesnik. Njegove pjesme su posmrtno izašle u poemi »Croatia liberata«.
Kako je na grobu F. Rottera rekao Petar Tyran uz ostalo postavljenjem ove spomenploče želju iskinuti tako mlado pokojnoga pjesnika iz zaborave i da bi se morali i u škola baviti Rotterovimi pjesmami. Spomenploča da je pravoda nek jedna mogućnost, da se njega ne pozabi. Kako je Petar Tyran uvjeren, gradišćanski Hrvati ponekad putuju po hrvatski tragi i slijedi, a onda da će biti Gerištof jedno od tih mjest kamo se ide, i se zna, da onde stoji spomenik. Prilikom spomenpriredbe je Hrvatski centar u Beču takaj izdao folder s najvažnijimi informacijami o mr. Francu Rotteru po kom je Centar-biblioteka dostala svoj naziv.
GERIŠTOF/BEČ — Hrvatski centar se je kao krovna hrvatska udruga u Beču spomenula 10. obljetnice smrti mladoga hrvatskoga pjesnika mr. Franca Rottera († 23. 2. 2002. s 32 ljeta). Kuratorij Hrvatskoga centra je odlučio da će ovoj istaknutoj ličnosti gradišćanskih Hrvatov postaviti spomenploču na njegovom grobu u sridnjogradišćanskom Gerištofu, a u svoji prostorija je u hommagi na ovoga prerano umrloga slavista i romanista (1970. - 2002.) u spomenproslavi dao rič njegovim bivšim profesorom na Bečkoj slavistiki mr. Branislavi Zaradić i akademiku dr. Nikoli Benčiću kao i Petru Tyranu, ki je Franca Rottera sprohodio i kao hakovac i glavni urednik HRVATSKIH NOVIN.
Iz vrimenskih prilik su organizatori premjestili ovu spomenproslavu pokojnomu pjesniku na protuliće. Uz sudjelovanje školarov i školaric iz Dvojezične nove sridnje škole u V. Borištofu, ki su recitirali Rotterove pjesmice na njegovom grobu, kao i njegovoga brata mr. Ivana Rottera, ki je recitirao nekoliko bratovljevih pjesmic, uz ostalo i „U ljubav, u ljubav ja putujem!“. Akademik Nikola Benčić je tom prilikom govorio nazočnim o današnjoj precepciji pjesničtva Franca Rottera i ča danas, deset ljet po njegovoj smrti a ujedno i deset ljet po izlaženju njegove knjige, zbirke pjesam »Croatia liberata« (Hštd; Željezno 2002.) znači današnoj mladini i današnjim čitateljem uopće. „Ali pravo imaju i oni, ki kažu, da se pjesničko djelo ionako nikada ne more potpuno razumiti, ar ono živi za sebe, ...“ pisao je Franc Rotter sām 1. 5. 1995.
Kurator Hrvatskoga centra mr. Ivo Domnanović i glavna tajnica Gabriela Novak-Karall su pak otkrili spomenploču, umjetničko djelo kipara i kamenoklesara Aleksandra Gregorića.
U Hrvatskom centru je isti dan navečer pak bila hommage na Franca Rottera. Kako je tom prilikom uz puno drugo rekla lektorica u m. i bivša učiteljica Franca Rottera na Bečkoj slavistiki, mr. Branislava Zaradić, „Franjin život je bio kratak i dramatičan. Slutio je da će uskoro otići te je sav svoj život posvetio učenju i stvaranju iznenadjujuće poezije. Proučio je stvaralaštvo najslavnijih hrvatskih književnika koji su mu bili uzori: Kranjčević, Matoš, A. B. Šimić i Krleža. Franjo je u buntovnom stilu progovorio općenito o ljudskoj nesreći, ratu, o tuđoj i svojoj sudbini, stradanjima, prolaznosti, laži, smrti i ljubavi te o tragici hrvatskog naroda. Time je digao svoju poeziju na visinu univerzalnoga, općeljudskoga u kojoj se svatko od nas može prepoznati.“
Akademik Nikola Benčić je naglasio uz ostalo da je Franjo Rotter „…svoju poemu pisao prema uzoru Matoševe Mōre. Matoš je kao i Franjo živio vrlo kratko, ali je iza sebe ostavio neprolazno literarno djelo. Umro je kao i Franjo od teške neizlječive bolesti.“
U razgvoru s P. Tyranom i B. Zaradić i N. Benčić su govorili o F. Rotteru i njegovoj percepciji i piznavanju u gradišćanskohrvatskoj i hrvatskoj javnosti. (Već o tom u dodjući HN) Ivan Rotter je recitirao nekoliko pjesam iz zbirke svojega brata Franca »Croatia liberata«.
Kako je ovom prilikom naglasio Petar Tyran „do izlaženja knjige »Croatia liberata« je konačno došlo kad je Franc Rotter dao svoj blagoslov i dopustio da se tiska. „Da ga ne bi bio nagovorio bilo bi nam zauvijek žao da to nismo objavili i sami sebi ne bi oprostili, da nismo sve poduzeli u tu svrhu.
Konačno je Franc privoljio. Nije mu bilo lako, ali mi je rekao, da ja to smim završiti u njegovo ime.“
Tako se smi i mora razumiti njegov zadnji stih „U ruka držite moj žitak. Ovo je moj teštamenat i moj rodni list, skradnja moja ura i nov početak, buna, obnova, i totalni boj, u kojem sam jur sve dao, još i zadnji izdah svoj; ...“ (Franc Rotter u »Croatia liberata, poema«).
Da bi se studente i korisnike »Centar biblioteke — Franjo Rotter« podsjetilo na hrvatskoga pjesnika Franca Rottera, po kom je dostala i svoje ime, odgovorni za biblioteku napravili su poseban folder, ki stoji svim na raspolaganje, piše Hrvatski centar u svojoj izjavi.
(uredn.)
