Pedagoška visoka škola Gradišće — prvi apsolventi za Hrvatski na viši škola

Na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće su četire študentice i jedan študent zgotovili bakalaureatski študij gradišćanskohrvatskoga/hrvatskoga jezika za sekundarni stupanj. Po izdanju prvoga dvojezičnoga (hrvatski-nimškoga) znanstvenoga zbornika je ovo još jedna novost u povijesti Pedagoške visoke škole Gradišće, ka ide u prilog jačanju i očuvanju jezika i identiteta gradišćanskih Hrvatov.

Kada ako ne za »100 ljet Gradišće« se tribamo dignuti iz svoje letargije

Bilo kako okrećemo i „bilimo“ i hvalimo i ulipšavamo našu situaciju, činjenica ostaje: naši ljudi znaju premalo, samo slabo ili uopće već ne hrvatski. A sada još nije govora o bilo koj varijanti hrvatskoga. Jer u prošlosti smo/su — i uz vlašću krivicu — dali raskoliti jezik, od čega se vjerojatno već nećemo oporavati. Slabi smo u našem samopouzdanju, u hrvatskoj svisti, u obrazovni institucija kao i na društvenom polju. A od dana u dan već opažamo koliko bi nam bilo potribno dovoljno i dobro poznavanje hrvatskoga jezika— bilo gradišćanskohrvatskoga bilo hrv. stand. jezika.

Žuto lišće na leandru

Leandri su obljubljene kitice u čripi. U naši kraji se moru najti u skoro svakom dvoru. Uprav sada koncem junija je leandar kod nas počeo cvasti. Od sada do septembra moremo uživati u cvijeti u svi bijelo-rozasti nijansa. Čim veća je škoda, ako uprav sada žuto lišće kvari ta lipi kip.

Tagovi: 

Direktor Zemaljskoga ORF-studija Gradišće Werner Herić u razgovoru s HN: „Cilj je poboljšanje strukture i organizacije"

U vezi s predlogom zemalj­skoga direktora ORF-studija Gradišće, mag. Wernera He­rića, da Dorottya Kelemem s 1. septembrom o. lj. bude nova peljačica Narodnosnoga odiljenja unutar ORF-a, po umirovljenju mag. Freda Hergovića krajem prošloga ljeta i po interimističnom pe­ljanju redakcije u ovoj prelaznoj fazi kroz Juricu Čena­ra, smo zaprosili dir. He­ri­ća za opširni intervju o uzro­ki i obrazloženju o njegovoj odluki za Madjaricu D. Ke­lemen i zač nijedan iz najve­će redakcije, naime hrvatske, nije naslijedio Hergovića, ki je stao u direktnoj liniji E­walda Pichlera (†) i Hanesa Pinterića. O djelovanju Na­rodnosne a pred svim i hrvat­ske redakcije unutar odilje­nja rekao je Herić: „Ova redakcija jako dobro funkcionira, imamo odlične suradn­i­ke, ki su posebno u ovom vri­menu pandemije pokazali da su jako kreativni. Iako nije bilo skoro nikakovih priredab niti društvenoga života su oni vrlo lipo napunili program s jako zanimljivimi temami — prem da se je skoro sve preminilo, i work-flow i sve ostalo."