Filmski večer na Stinjaki
pet, 19/08/2022 - 09:07Na Stinjaki je mala grupa angažiranih pod pokroviteljstvom HKD-a pozvala na filmski večer. Pod geslom „Kako je bilo“ prikazali su „Teta Mone iz Arizone“ iz 1995. ljeta.
Na Stinjaki je mala grupa angažiranih pod pokroviteljstvom HKD-a pozvala na filmski večer. Pod geslom „Kako je bilo“ prikazali su „Teta Mone iz Arizone“ iz 1995. ljeta.
Prilikom trajštofskoga kiritofa je Goran Karan oblikovao mašu na dan sv. Lovrenca. On je bio samo jedan od ukupno trih muzičkih vrhuncev.
Stoprv dva dane po koncu redakcije za ov broj Hrvatskih novin, četvrtak, 18. augusta hrvatski Savjet za narodnu grupu će odlučiti o novom predsjedniku/ici i potpredsjedniku/ici Savjeta. Ako ćedu se držati uhodanih modalitetov onda je ov put na redu Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću da stavi predsjednika. Pokidob med svojimi trimi zastupniki u Savjetu nima niti jedne žene, more to biti samo muškarac, a predsjednik HKD-a Stanko Horvat će sigurno reflektirati na tu predsjedničku poziciju u Savjetu.
Hermès je vjerojatno jedna od najpopularnijih i najpoznatijih markov modnoga svita. Pred svim dvi posebne taške su ovom modnom stanu doprimile svitsku slavu.
Po dvoljetnoj pauzi je HKD ljetos opet priredio tečaj za školarice i školare 7. do 10. školskoga stepena. Ukupno 18 mladih se je od nedilje do petka učilo hrvatski jezik, a uz to upoznavalo Pulu i okolicu.
Mjenovski farof su Lole i prijateljska društva pretvorila u prvorazredno festival mjesto. Na vrhu dekoracije je bila ogromna inštalacija na pozornici, a muzički su začarali vrhunski tamburaši uz neke premijere.
I ljetos opet je Tamburica Cindrof za svoje kotrige organizirala skupni tajedan sa šarolikim programom. Put je Cindrofce ljetos peljao u Štajersku.
Kakova koincidencija – Beč 1850. i 2022. ljeta, 172 ljeta kašnje. Beč u 1850. ljetu: Bečkim izborom štokavice za standardni jezik Južnih Slavenov (Vuk Karadžić, Jernej Kopitar i njevih sljedbenikov balkanske politike Bečkoga dvora) i radikalnom aplikacijom iste od Ljudevita Gaja, ova ilirizma – uz odbacivanje čakavice i kajkavice, ča mu je Miroslav Krleža zamirio – kao i daljnjim djelovanjem hrvatskih vukovcev stvorene su razdjelnice u hrvatskom jeziku. A sada, 172 ljeta kasnije, opet iz Beča, ali s čisto drugom namjerom, vratila se je u Hrvatsku čakavica, stara skoro 500 ljet i još puno starija. Čakavica, ka je povodom 32. Croatiae redivivae ljetos došla u Selca na otoku Braču na pjesničku manifestaciju „ča-kaj-što“.